Sustav besplatnih solara u FBiH: Ugrožena domaćinstva će proizvoditi svoju struju i neće je morati plaćati

Federacija Bosne i Hercegovine nalazi se na korak od realizacije jednog od najznačajnijih energetskih i socijalnih programa.

Nakon što je Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) najavio skoro raspisivanje javnog poziva za stopostotno financiranje solarnih elektrana za socijalno ugrožena kućanstva, u javnosti su otvorena brojna pitanja o tehničkoj i administrativnoj izvedivosti ovog projekta.

Predsjednik Bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave CIGRE i stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić za Klix.ba detaljno je analizirao ovaj program, pojasnivši što on točno donosi građanima, kako će funkcionirati obračun električne energije i može li naša distribucijska mreža podnijeti ovaj energetski zaokret.

Novac prikupljen od građana vraća se građanima

Podsjetimo, vršitelj dužnosti predsjednika Uprave Operatora za OIEiEK Goran Valka ranije je istaknuo kako sredstva kojima raspolažu dolaze od građana i gospodarstva te da je obveza taj novac vratiti onima kojima je najpotrebniji, kroz konkretne projekte koji će unaprijediti kvalitetu njihova života.

Bičakčić objašnjava da su financijska sredstva za ovaj projekt osigurana iz postojećih naknada te da je preusmjeravanje tih sredstava odličan potez.

"Operator je osigurao financiranje ovih projekata. Naravno, to dolazi iz prihoda od doprinosa za obnovljive izvore energije koje Operator prikuplja, a to nisu mala sredstva na godišnjoj razini. Budući da se te poticajne mjere smanjuju, taj se višak sada usmjerava prema socijalnim kategorijama stanovništva u kućanstvima, kako bi im se omogućilo da na svojim objektima i krovovima postave panele i malu proizvodnju električne energije", navodi Bičakčić.

Administrativne prepreke u prošlosti i sustav "ključ u ruke"

Iako je Vlada FBiH ranije donijela Zakon o obnovljivim izvorima i definirala pojam "prosumera", odnosno kupca-proizvođača koji proizvodi električnu energiju na mjestu na kojem je i troši, taj koncept u praksi do sada nije zaživio u punom kapacitetu.

"U dosadašnjoj praksi ovi prosumeri nisu široko zaživjeli. Procedura ishođenja svih dozvola bila je dosta složena i, iako se nastojalo pojednostaviti proces, dosadašnji rezultati su minimalni i praktički su tek na samom početku", objašnjava Bičakčić.

Upravo je zbog toga ključno obećanje Operatora da će cijeli proces ići bez nepotrebnog čekanja. Bičakčić ističe da je to jedini ispravan put.

"Jedino što treba učiniti jest da Operator osigura jednostavan prolazak na ovim natječajima. Najavio je da će to biti praktički po sustavu 'ključ u ruke', što bi trebalo olakšati situaciju. Moramo pratiti i vidjeti kako će se to u praksi odvijati. Ako to tako bude, bit će izgrađeni kvalitetni mikro i mali proizvođači na krovovima kuća socijalnih kategorija, a to će biti snažan poticaj."

Distribucijska mreža neće biti problem

Jedna od najvećih dvojbi u javnosti bila je može li dotrajala niskonaponska mreža u FBiH, posebno u ruralnim područjima u kojima žive socijalno ugroženi građani, podnijeti nove solarne elektrane. Bičakčić kategorično tvrdi da razloga za brigu nema.

"Mreža ovdje neće biti problem jer su svi ti objekti već priključeni i ne radi se ni o kakvom novom opterećenju mreže, nego će se energija proizvoditi na krajnjim točkama na kojima se do sada trošila. Dakle, mreža tu neće biti problem, ovo apsolutno treba podržati", naglašava stručnjak.

Kako će funkcionirati obračun struje i "manjkavost" zakona

Ono što građane najviše zanima jest način na koji će plaćati, odnosno neće plaćati račune za struju nakon ugradnje panela. Sustav se temelji na ugradnji dvosmjernih brojila koja mjere i preuzetu energiju i energiju predanu u mrežu. Međutim, Bičakčić upozorava na jednu zakonsku specifičnost.

Ako građanin proizvede više električne energije nego što potroši, Elektroprivreda mu taj višak neće isplatiti u novcu.

"Dobit ćete obračun na kraju određenog razdoblja, vjerojatno polugodišnji. Ako imate višak proizvodnje, prenosite ga u iduću godinu. Ako imate manjak proizvodnje, a veću potrošnju, dužni ste platiti tu razliku. Dakle, Elektroprivreda neće plaćati višak, nego će ga staviti potrošaču na raspolaganje za buduću potrošnju. To je možda jedna manjkavost, ali ona proizlazi iz takve zakonske odredbe. Volio bih da je to bilo malo liberalnije, pa da se, kao što se plaća potrošeno, tako i kupuje proizvedeno", pojašnjava Bičakčić.

Ipak, na kraju godine financijski učinak za socijalno ugrožena kućanstva bit će ogroman.

"Praktički će se graditi prosumerska postrojenja otprilike one snage kolika je i potrošnja objekta. To znači da će građani imati svoju struju i da neće morati ništa plaćati. Bit će u mogućnosti u cijelosti pokriti svoju potrošnju", objašnjava Bičakčić.

Problem aukcija za male proizvođače ostaje otvoren

Iako hvali najavljeni program za kućanstva i poziva da se natječaji što prije raspišu, Bičakčić je iskoristio priliku podsjetiti Operatora OIEiEK na još jedan važan zadatak koji je "na čekanju".

"Od Operatora se očekivalo da će objaviti i aukcije za ugovaranje proizvedene električne energije ili viška od malih proizvođača koji se danas već nalaze na tržištu. Elektroprivreda ih za sada odbija, a onda ih koriste veliki trgovci, koji za bagatelnu cijenu preuzimaju njihovu električnu energiju", zaključio je Bičakčić, pozivajući institucije da zaštite i ovu kategoriju proizvođača.