Plaće od 1.095 do 2.408 KM: Evo tko u Hercegovini zarađuje najviše, a tko najmanje

Radnici posao

Više od tisuću maraka razlike u prosječnoj mjesečnoj plaći zaposlenih u istoj djelatnosti, ovisno o tome u kojoj županiji rade. Takvu sliku tržišta rada u Hercegovini otkrivaju podaci Federalnog zavoda za statistiku za kolovoz 2026. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najviše prosječne plaće bilježe se u energetici, financijskim djelatnostima i zdravstvu, dok su zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu i pojedinim industrijskim djelatnostima znatno ispod županijskih prosjeka.

Analizirali smo podatke za Hercegovačko-neretvansku, Zapadnohercegovačku i Hercegbosansku županiju.

HNŽ odmah iza Sarajeva

Prosječna neto plaća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u kolovozu je iznosila 1.784 KM, čime je HNŽ zauzeo drugo mjesto među deset županija u Federaciji BiH, iza Sarajevske županije, u kojoj je prosjek iznosio 2.028 KM.

U Hercegbosanskoj županiji prosječna neto plaća iznosila je 1.624 KM, a u Zapadnohercegovačkoj 1.579 KM.

Prosjek Federacije BiH iznosio je 1.708 KM.

Ipak, iza ukupnih prosjeka kriju se velike razlike između pojedinih djelatnosti.

plaće hnž

Energetika iznad 2.400 KM

Najbolje plaćena djelatnost u HNŽ-u je energetika, s prosječnom neto plaćom od 2.408 KM. Slijede informacije i komunikacije s 2.375 KM te prijevoz i skladištenje s 2.199 KM.

U Zapadnohercegovačkoj županiji najbolje su plaćeni zaposleni u financijskim djelatnostima i osiguranju, s prosječnom plaćom od 2.297 KM.

U Hercegbosanskoj županiji na vrhu je zdravstvo i socijalna skrb, gdje prosječna neto plaća iznosi 2.357 KM. Najniži prosjek zabilježen je u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, svega 1.095 KM.

U javnoj upravi više od 2.000 KM, u trgovini oko 1.300

Posebno su izražene razlike između javne uprave i djelatnosti poput trgovine i ugostiteljstva.

Prosječne plaće u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju u sve tri promatrane županije premašuju 2.000 KM.

U HNŽ-u iznose 2.122 KM, u ŽZH-u 2.073 KM, a u HBŽ-u 2.013 KM.

Istodobno, prosječna plaća u trgovini ni u jednoj od triju županija ne doseže 1.350 KM.

U HNŽ-u razlika između prosječnih plaća u javnoj upravi i trgovini iznosi 793 KM mjesečno, odnosno više od 9.500 KM na godišnjoj razini ako bi se takav odnos zadržao tijekom cijele godine.

Gotovo 118 tisuća noćenja, a plaća 1.173 KM

Posebno je zanimljiva situacija u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, jednoj od ključnih djelatnosti hercegovačkog gospodarstva.

Tijekom kolovoza u HNŽ-u evidentirano je 46.811 dolazaka turista i 117.947 noćenja. Broj noćenja bio je 0,7 posto veći nego u istom mjesecu prethodne godine, premda je broj dolazaka smanjen.

Unatoč velikom turističkom prometu tijekom vrhunca sezone, prosječna neto plaća u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznosila je svega 1.173 KM.

To je čak 611 KM manje od ukupne prosječne plaće u županiji.

Još je niži prosjek u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje zaposleni u ovoj djelatnosti prosječno primaju 1.145 KM, dok u Hercegbosanskoj županiji primaju 1.173 KM.

Građevinarstvo bolje plaćeno na zapadu Hercegovine

Dok HNŽ prednjači u brojnim visokoplaćenim djelatnostima, situacija je obrnuta u građevinarstvu.

Prosječna plaća u toj djelatnosti u Zapadnohercegovačkoj županiji iznosila je 1.717 KM, što je 440 KM više nego u HNŽ-u, gdje građevinarstvo bilježi prosjek od 1.277 KM.

ŽZH prednjači i u prerađivačkoj industriji, s prosječnom plaćom od 1.692 KM, u odnosu na 1.408 KM u HNŽ-u i svega 1.180 KM u HBŽ-u.

Najveće razlike vidljive su u prijevozu i skladištenju. Prosječna plaća u toj djelatnosti u HNŽ-u iznosi 2.199 KM, u ŽZH-u 1.203 KM, a u HBŽ-u 1.154 KM.

Što statistika ne otkriva?

Objavljeni podaci predstavljaju prosječne isplaćene neto plaće po djelatnostima, a ne medijalne plaće niti iznose koje prima većina zaposlenih.

Također, statistička podjela prema djelatnostima ne omogućuje potpuno razdvajanje zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.

Ipak, brojke jasno pokazuju koliko se položaj zaposlenih u Hercegovini razlikuje ovisno o djelatnosti i mjestu rada.

Otvaraju i važno pitanje: koliko koristi od gospodarskog razvoja Hercegovine osjećaju radnici u djelatnostima na kojima taj razvoj počiva?

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.