Solarne elektrane u FBiH sada proizvode više od vjetroelektrana, termoelektrane bilježe značajan pad
Solarne elektrane Hodovo kod Stoca i Petnjik kod Gruda lani su zajedno proizvele više struje od Hidroelektrane Mostar.
U istoj godini u kojoj je proizvodnja struje iz sunca u Federaciji BiH porasla za 82,7 posto, otkupne su cijene u BiH padale upravo u satima kada paneli najviše proizvode. Za vlasnike elektrana sve je važnije mogu li dio te struje prodati nekoliko sati kasnije.
Prema bilanci Federalnog zavoda za statistiku, u koju je uvid imala Hercegovina.info, solarne elektrane u FBiH proizvele su 2025. godine 716 gigavatsati (GWh), a vjetroelektrane 649. Samo godinu ranije vjetar je vodio za jedan gigavatsat, 393 prema 392.
Podaci Neovisnog operatora sustava u BiH (NOSBiH) pokazuju koliki je doprinos dvaju hercegovačkih postrojenja. Hodovo je na prijenosnoj mreži ostvarilo 163 GWh, Petnjik 63, a HE Mostar 208 GWh.
Voda, sunce i vjetar zajedno proizveli više struje od termoelektrana
Hidroelektrane su i dalje daleko najveći obnovljivi izvor u Federaciji. Kad se njihovoj proizvodnji pribroje sunce i vjetar, ta su tri izvora lani dala 4.172 GWh, odnosno 49 posto ukupne bruto proizvodnje. Termoelektrane su dale 3.982 GWh. Godinu ranije odnos je bio obrnut, s gotovo tisuću gigavatsati prednosti za termoelektrane.
Za opskrbu je, međutim, važno i u kojem satu struja stiže u mrežu. Kada sunce zađe, paneli prestaju proizvoditi, a kućanstva i dalje troše. Tada posebno vrijede elektrane koje mogu brzo povećati proizvodnju. Hercegovina jednu takvu već ima u Čapljini. Ondje se pri manjem opterećenju mreže voda može crpiti u gornji bazen, a kada potrošnja poraste, pustiti natrag kroz turbine.
Koliko vrijedi megavatsat iz Hercegovine?
Na hrvatskoj burzi CROPEX prosječna cijena struje za isporuku dan unaprijed u listopadu 2026. iznosila je 226,66 eura po megavatsatu. Za domaće tržište dostupan je drugi podatak. Iz FERK-ova izračuna proizlazi da je od ožujka do kolovoza 2026. prosječna cijena po kojoj su trgovali licencirani opskrbljivači i trgovci u FBiH, ponderirana količinom i bez dviju javnih elektroprivreda, iznosila 188,75 KM po megavatsatu.
Koliko je za svoj megavatsat dobio proizvođač u Stocu ili Grudama ovisi o njegovu ugovoru i vremenu isporuke. NOSBiH bilježi da su otkupne cijene u BiH tijekom 2025. osobito pale u satima najveće solarne proizvodnje.
Za vedra dana brojna postrojenja istodobno nude struju kupcima. Vlasnik elektrane koji prodaje po trenutačnoj tržišnoj cijeni tada može dobiti manje po megavatsatu iako proizvodi više. Proizvođač koji je unaprijed ugovorio fiksnu cijenu za svoju isporuku ima predvidljiviji prihod. Tvrtka koja struju s vlastitog krova troši u pogonu korist ostvaruje odmah jer u tim satima kupuje manje energije iz mreže.
Kućanstvu u javnoj opskrbi račun se obračunava prema važećoj tarifi, uz mrežarinu, naknade i PDV. Dio troška poticanja obnovljivih izvora snose i kupci. Na mjesečnu potrošnju od 300 kilovatsati ta naknada u FBiH tijekom 2026. iznosi oko 1,06 KM prije PDV-a.
Što se gradi i što od toga ima Stolac?
Na Komanjem brdu Grad Stolac označio je početak gradnje solarne elektrane u travnju 2025. Projekt je predstavljen s procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 200 GWh. Grad je tada procijenio da bi nakon završetka od koncesijskih i komunalnih naknada mogao prihodovati između tri i četiri milijuna KM godišnje, ovisno o proizvodnji. U federalnom registru 5. listopada 2026. upisane su 22 energetske dozvole tvrtki Aurora Solar iz Stoca. Stvarni prihod moći će se usporediti s tom procjenom tek kada Grad objavi koliko je novca od projekta uplaćeno u proračun.
U Hodovu je Elektroprivreda HZ HB 18. studenoga raspisala natječaj za analizu mogućeg proširenja svoje solarne elektrane „EPHZHB 1“. Izbor izvođača za prvu fazu od 50 megavata već je bio predmet žalbe. Posao vrijedan gotovo 70 milijuna KM bez PDV-a dobili su GP Toming iz Gruda i Deling iz Tuzle. Konzorcij predvođen Končarom ponudio je 4,1 milijun KM manje, ali je njegova ponuda odbijena zbog neispunjavanja natječajnih uvjeta. Ured za razmatranje žalbi BiH potvrdio je tu odluku.
Savez udruga predvođen Aarhus centrom u BiH osporio je i korištenje zemljišta za elektranu. Zatražio je obustavu postupka izdavanja urbanističke suglasnosti uz tvrdnju da projekt zahvaća više od 200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.
Kod Posušja su mještani Rakitna zbog planirane vjetroelektrane Poklečani od 132 megavata upozorili na moguće posljedice za izvorišta. Nakon tužbi jedne mještanke, sud u Mostaru u lipnju je poništio energetsku dozvolu, a sud u Sarajevu u srpnju urbanističku suglasnost. Oba su predmeta vraćena nadležnim ministarstvima na ponovno odlučivanje.
Vijeće ministara BiH u rujnu je utvrdilo prijedlog sporazuma o zajmu od 65 milijuna eura s njemačkim KfW-om. U zasebnom postupku europska ombudsmanica ispituje kako je Europska investicijska banka postupala po pritužbi na projekt, uključujući nadzor mjera zaštite okoliša.
U Petnjiku se već vidi u što bi proizvođači mogli sljedeće ulagati. Tvrtki DRIN-ENERGIJA iz Gruda u rujnu je potvrđen elaborat tehničkog rješenja priključka za baterijsko skladište Petnjik. U studenome su takve potvrde dobili i projekti Brotnjo 1 i 2 te Čula 1–10. Ako se skladišta izgrade, dio hercegovačke struje proizvedene u podne moći će na tržište navečer, kada paneli miruju, a cijena često raste.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.