Hidroelektrane na Trebišnjici zadužit će se dodatnih 25 milijuna KM za projekt HE Dabar

HE Dabar radovi
trebinjelive.info

Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) zadužit će se za dodatnih 25 milijuna konvertibilnih maraka kako bi zatvorile financijsku konstrukciju radova na Hidroelektrani Dabar, potvrdio je direktor Elektroprivreda Republike Srpske Luka Petrović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o sredstvima koja će biti usmjerena na radove koji nisu bili obuhvaćeni osnovnim ugovorima, uključujući dodatne zahvate na dovodnom tunelu, poput proširenog iskopa. Time bi, prema najavama, trebala biti zaokružena ukupna financijska konstrukcija projekta.

Petrović je naveo kako se projekt HE Dabar realizira u dvije faze. Prva obuhvaća završetak dovodnog tunela dužine veće od 15 kilometara, koji izvodi tvrtka Integral inženjering, a čiji se završetak i predaja kineskim izvođačima očekuju početkom listopada ove godine, piše Direkt portal.

Druga faza odnosi se na izgradnju glavnih objekata, za što je zadužen konzorcij predvođen kineskom kompanijom Gezuba, uz sudjelovanje tvrtki Elnos i Integral inženjering. Vrijednost tog ugovora iznosi oko 224 milijuna eura, od čega je približno 189 milijuna eura osigurano kreditom kineske Exim banke.

Prema najavama, HE Dabar mogla bi već tijekom sljedeće godine biti puštena u probni rad. U međuvremenu, eksproprijacija zemljišta u Nevesinjskom polju trebala bi biti završena do jeseni naredne godine, a HET planira dodatno osigurati oko 50 milijuna KM kredita za te namjene.

Vjetroelektrana Hrgud i solarni projekti

Govoreći o obnovljivim izvorima energije, Petrović je istaknuo kako su solarni i vjetroprojekti strateški pravac razvoja poduzeća. Najavio je da bi izgradnja vjetroelektrane Hrgud mogla započeti već početkom sljedeće godine.

„Dobili smo investicijsku odluku Vlade Republike Srpske i u svibnju planiramo raspisati tender. Riječ je o projektu snage oko 60 megavata, s već riješenim lokacijama, koncesijom i priključkom na mrežu“, kazao je Petrović.

Kada je riječ o solarnim projektima, naveo je da partneri iz Mađarske još uvijek pokušavaju zatvoriti financijsku konstrukciju za elektranu Trebinje 1. U slučaju neuspjeha, projekt bi moglo preuzeti matično poduzeće.

Za solarnu elektranu Trebinje 3 već je raspisan tender, a otvaranje ponuda zakazano je za 20. svibnja. Plan je da izvođač osigura i financijera za 80 posto vrijednosti projekta.

Gubitak od 56 milijuna KM

Na konferenciji je istaknuto i da je ERS u 2025. godini poslovao s gubitkom većim od 56 milijuna KM. Kao ključni razlozi navedeni su smanjena proizvodnja u hidroelektranama, remont u Termoelektrani Gacko te problemi u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik.

Zbog manjka vlastite proizvodnje, poduzeće je bilo prisiljeno kupovati električnu energiju po višim tržišnim cijenama, bez izravnog povećanja cijene za krajnje potrošače. Ipak, građani su poskupljenje osjetili kroz rast cijena mrežarine početkom 2026. godine.

Petrović je naglasio kako bi 2026. mogla biti prosječna poslovna godina, ali je upozorio da će zbog zadržavanja cijena električne energije na istoj razini, sukladno zahtjevima Vlade Republike Srpske, poduzeće i dalje biti primorano na zaduživanje.