Aluminij, kao najglobaliziranija tvrtka u BiH, želi i energetski sektor na međunarodnomu tržištu

 Prema pisanju sarajevskoga Oslobođenja, Trhulj je ocijenio kako je, gledano prema resorima njegova ministarstva, energetski sektor najuređeniji, otkako je 2006. potpisan Sporazum o pristupanju energetskoj zajednici.

- Donošenjem zakona na polju energetike praktično je pokrenut i najveći preustroj energetskoga sektora u posljednjih pedeset godina, a odnosi se na otvaranje tržišta električnom energijom, s kojim smo krenuli polovicom 2012. godine. Otad je tržište otvoreno za potrošače koji su priključeni na 110-kilovoltnu i na 35-kilovoltnu mrežu, u sljedećoj nas godini očekuje otvaranje tržišta za potrošače na 10-kilovoltnoj mreži, a od 1. siječnja 2015. i potpuna liberalizacija tržišta, što znači rast konkurencije i snižavanje cijena struje - pojasnio je Trhulj, najavivši i restrukturiranje elektroprivrednih poduzeća, razdvajanjem djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe.

Zanimljivo je na tomu tragu, a poglavito u svjetlu jedne od osnovnih potreba Aluminija d.d. Mostar, spomenuti kako se glavni se direktor Elektroprivrede BiH, u plaćenomu oglasu Dnevnoga avaza, podičio ostvarajem rekordne proizvodnje u povijesti toga elektroprivrednog poduzeća. U ovoj su godini, naime, proizveli 7310 GWh struje.

Inače, u smislu spomenutih potreba Aluminija, koji godišnje troši 225 MWh/h električne energije, valja podsjetiti na činjenicu da je mostarski proizvođač primarnoga aluminija, osim što je godinama najvećim izvoznikom u BiH, ujedno i najglobaliziranija tvrtka u ovoj državi. Svoje proizvode Aluminij prodaje putom Londonske burze metala, sve svoje sirovine, osim većega dijela električne energije, kupuje iz svijeta, prema burzovnim cijenama. Aluminijeva nastojanja i rad već su odavna na tragu izlaska i bosanskohercegovačkoga elektroenergetskog sektora na međunarodno tržište, čime će doći do nestanka monopolizacije i do osjetnoga rasterećenja izdataka domaće industrije, čime će BiH načiniti značajan gospodarski iskorak, a što će pokrenuti napredak i razvitak privatnoga i javnog sektora, stvoriti preduvjete za konkretnu primjenu znanja i inovacija, dovesti do rasta zaposlenosti, na koncu i rasta potrošačkih mogućnosti građanstva koje donose najizravniju korist državnoj blagajni.