ZANIMLJIVO ISTRAŽIVANJE EU O DVA SUSJEDA Veća smrtnost u zemlji s više bolnica i liječnika

ZANIMLJIVO ISTRAŽIVANJE EU O DVA SUSJEDA Veća smrtnost u zemlji s više bolnica i liječnika
hercegovina.info

Slovenci imaju manje liječnika i manje bolnica nego Hrvatska, ali i bitno manju smrtnost građana, pokazalo je istraživanje EU. U Hrvatskoj na 100.000 stanovnika umire 1287 građana godišnje, a gore su samo Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Latvija i Litva.
 

Hrvatska ima čak 63 bolnice, ali niti u jednoj regiji, uključujući i Grad Zagreb, svi stanovnici (100 posto) ne mogu za 15 minuta vožnje stići do bolničke skrbi!

Naime, prema EUROSTAT-ovu istraživanju koje je provedeno 2019., dakle prije pandemije korone, a rezultati su objavljeni nedavno, 93 posto Zagrepčana može stići do bolnice za 15 minuta vožnje, i to je najbolji "skor" u zemlji. U pet županija tu priliku ima manje od 40 posto građana, u pet to uspijeva manje od polovice građana, dok je prosjek za cijelu zemlju 60 posto. Uz Zagreb dobro stoje i građani Primorsko-goranske županije jer njih 77,5 posto do bolnice stiže za 15 minuta vožnje, piše Jutarnji.

Mreža KBC-ova

Naime, prema podacima EUROSTAT-a, u 129 regija EU građanima su bolnice vrlo blizu i ne treba im više od 15 minuta vožnje do tih zdravstvenih ustanova. Pokazalo se također da svi oni žive u glavnim gradovima i urbanim područjima.

Istodobno, u 89 regija mogućnost da za 15 minuta vožnje stigne do bolnice ima manje od 50 posto stanovnika. "Radi se o rijetko naseljenim područjima, najčešće u južnim i istočnim zemljama, osobito u unutrašnjosti Španjolske i Portugala te ruralnim područjima Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovenije", kaže se u izvješću. No, ima i 11 regija u kojima je tih famoznih petnaest minuta dostupno za samo 10 posto stanovništva, od kojih je pet u Poljskoj, četiri u Rumunjskoj i dvije u Švedskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj do bolnice najteže dolaze stanovnici Ličko-senjske županije. Naime, tamo samo 23 posto stanovnika može doći do bolnice unutar 15 minuta vožnje. Samo je malo bolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je takvih 33,1 posto, te u Zagrebačkoj 33,7 posto. Dulju vožnju do bolnice treba i većina građana Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Koprivničkokriževačke, Krapinsko-zagorske, Istarske i Sisačko-moslavačke županije, dok u 11 županija od 60 do 65 posto stanovnika treba do bolnice najviše 15 minuta.

Pogled na kartu EU pokazuje slične trendove, odnosno različitu dostupnost bolničkih ustanova, ovisno o kakvom se području radi. Nedvojbeno je da su oni koji žive u velikim gradovima u svim državama EU puno bliže velikim zdravstvenim ustanovama gdje ih nerijetko ima i previše, kao i liječnika.

Uostalom, najbolji primjer je Zagreb. Čak dva KBC-a i tri KB-a i još nekoliko bolnica omogućavaju građanima da mogu stići u najbližu bolnicu uglavnom za petnaestak minuta vožnje, ali to im ipak ne jamči uvijek i stvarnu dostupnost zdravstvene skrbi, o čemu svjedoče i liste čekanja.

Upravo zbog guste mreže bolnica u Milanu, Parizu, Stockholmu..., prema podacima EUROSTAT-a, svi građani tih gradova do bolnice stižu za 15 minuta.

Najbolja Skandinavija


Stručnjaci naglašavaju da upravo ti podaci pokazuju kako bi se i gdje trebao reformirati sustav da bi dostupnost zdravstvene zaštite bila ravnomjernije raspoređena u nekoj zemlji, a time bi se povećala kvaliteta. Očito, to nije samo broj bolnica jer primjerice u Hrvatskoj ih ima 63, a polovica stanovnika ima problem dostupnosti liječenja.

Slični problem je i s brojem liječnika na 100.000 stanovnika u zemljama EU. Njihova koncentracija je također u velikim gradovima. Ukupno u Hrvatskoj se situacija u toj statistici bitno popravila pa prema posljednjim podacima broje 390 liječnika na 100.000 stanovnika ili 2500 više u posljednjih nekoliko godina, ali ponovo je veća koncentracija u velikim gradovima, odnosno KBC-ima.

Trenutačno su po tome bolji od primjerice Slovenaca koji imaju oko 300 liječnika na 100.000 stanovnika u prosjeku, s tim da je to u zapadnoj Sloveniji 381, a u istočnoj 276. Mađarska ima na taj broj stanovnika 320 liječnika, a Slovačka oko 300, s tim da ih je u Bratislavi 648.

Jednako je i u Češkoj, gdje u Pragu ima 736 liječnika na 100.000 stanovnika, a ostale regije od 265 do 380. I Irska je u tom prosjeku s 330 liječnika. Situacija je bolja u skandinavskim zemljama jer tamo broj liječnika na 100.000 stanovnika prelazi 450. No, podaci pokazuju da je razlika od područja do područja i tamo velika.

Nema dileme

Naime, ni o broju bolnica ni o broju liječnika čini se da ne ovise uvijek ishodi liječenja ili, bolje rečeno, smrtnost na 100.000 stanovnika. Prema EUROSTAT-ovim podacima, u Hrvatskoj na 100.000 stanovnika umire 1287 građana godišnje, a gora je primjerice Mađarska s 1419 umrlih, zatim Bugarska s 1560, Rumunjska s 1399, Latvija s 1399 i Litva s 1310 umrlih. Sve ostale zemlje EU bolje su od Hrvatske, uključujući i dio onih koje imaju manje dostupne bolnice i manji broj liječnika na 100.000 stanovnika, poput Slovenije, ali zato imaju manje umrlih ili 949, Češka s 1180 te Slovačka s 1241.

Za direktora UPUZ-a (Udruga poslodavaca u zdravstvu) Dražena Jurkovića, nema dileme o tome što valja učiniti da ujednačenost, a onda i kvaliteta zdravstvene zaštite bude bolja.

"To znači da je nužno ukidanje odjela i službi u bolnicama tamo gdje ih je previše, ali i snažniji domovi zdravlja koji će povećati dostupnost zdravstvene zaštite građanima i osigurati stimulaciju onima koji odluče raditi u ruralnim područjima", objašnjava Jurković.

Da je reforma zdravstvenog sustava u Hrvatskoj nužnost, potvrđuju i financijska izvješća poslovanja bolnica koje i najviše troše. "U prvih šest mjeseci ove godine dospjele obveze bolnica povećale su se za 744.000 kuna ili za 21,33 posto. Sve to govori da je financijska konsolidacija sustava nužnost ako se želi osigurati veća dostupnost javnog zdravstva", upozorava Ivan Kristijan Baričević iz UPUZ-a.