Vesna Šunjić: 'Potreban je potpuni reset zdravstvenog sustava'

Zdravstveni sustav treba potpunu promjenu načina ugovaranja i plaćanja usluga, veću transparentnost te odgovornost uprava zdravstvenih ustanova, smatra zastupnica HRS-a Vesna Šunjić.

U razgovoru o stanju u zdravstvu, potezima u proteklom mandatu i mogućim rješenjima upozorava na liste čekanja, financijske probleme ustanova i izostanak političke volje za promjene.

Među zastupnicima posebno ste se bavili temama zdravstva i aktivno sudjelovali u raspravama o financijskim planovima županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja. Možete li dati presjek trenutačnog stanja u zdravstvu?

„Ukratko, stanje je neodrživo. Potpuni reset zdravstvenog sustava je nužan. Zakonito ugovaranje i plaćanje po usluzi odmah bi uveli red u zdravstvo koje je, usuđujem se reći, u najvećem neredu.

Trenutačno imamo tri javne bolnice koje uglavnom plaćamo paušalno, odnosno jednako bez obzira na broj, opseg i kvalitetu pruženih usluga. Kada uzmete u obzir da je iskorištenost posteljnih kapaciteta svih triju bolnica ispod europskih minimuma, možete zaključiti kako bacamo novac dok nam pacijenti istodobno plaćaju privatne preglede iz vlastitog džepa.“

Je li to preambiciozan plan?

„Kolege iz vladajućih stranaka ljute se na mene kada kažem kako uzročnici nereda ne mogu biti pokretači promjena, ali to je zaista tako. Ne možete očekivati da rješenje dođe iz struktura koje su prouzročile problem.

SDA se, primjerice, grčevito drži Opće bolnice u Konjicu kao ratnog plijena, pretvarajući je u političko pitanje, a svi su svjesni da će svaki imalo složeniji slučaj završiti u Mostaru.

Naša premijerka dolazi iz ZZO-a i odlično poznaje taj segment, a ministar Bevanda mirovinu je zaradio u javnom zdravstvu i mislim čak da je prvi otvorio privatnu polikliniku u Hercegovini. Oni su sasvim sigurno imali sve potrebne informacije, moguće i dobru volju, ali teško je te stvari mijenjati kada ste dio sustava koji je doveo do današnjeg stanja.“

Osim glomaznosti zdravstvenog sustava i nedostatka političke volje, gdje još vidite probleme?

„Problem je način ugovaranja zdravstvenih usluga, pri čemu se javnosti, pa čak i meni kao zastupnici, uskraćuju informacije o tome što je ZZO ugovorio sa zdravstvenim ustanovama u naše ime. Ne znamo je li ZZO s bolnicama ugovorio da je prihvatljivo da termin za neku pretragu ili pregled dobijemo za četiri, šest ili devet mjeseci. Problem je i što ne znamo koliko jedan liječnik danas treba obaviti pregleda ili očitati nalaza.

Da se ne lažemo, problem su i financijske dubioze u kojima se nalaze pojedine ustanove, a poražavajuća je činjenica da dio naših zdravstvenih radnika, uključujući i vrhunske liječnike, praktično radi na crno.

Znate da se zaostaci uglavnom retroaktivno uplate kada ljudi krenu u mirovinu, najčešće iz sredstava koja Republika Hrvatska dodijeli kao pomoć unaprjeđenju zdravstvenog sustava. Zamislite sada koliko je novac koji se danas uplati izgubio na vrijednosti od 2010. godine, otkad se, čini mi se, ne uplaćuju redovito sve obveze iz radnog odnosa.“

Ministar je spominjao i probleme u privatnom sektoru, odnosno nepravilnosti u radu privatnih ordinacija i poliklinika. Kako to komentirate?

„Da, čini mi se kako je rekao da čak 60 posto privatnih ordinacija i poliklinika radi na crno, ali ne vidim da je tu išta poduzeto.

Stalno se ističe nedostatak zdravstvenih inspektora, ali, da se ne lažemo, danas uz pomoć bilo koje tražilice ili alata umjetne inteligencije možete saznati koje privatne ordinacije i poliklinike rade i oglašavaju se, a nema ih u registru onih s odobrenjem za rad. Ima i onih koji se ne oglašavaju, a rade, ali sve se to može istražiti u pet dana na području cijele županije.“

Gdje još vidite probleme i izazove?

„Veliki problem, kojeg često nismo svjesni, jest činjenica da nemamo funkcionalan Zavod za javno zdravstvo. Oni bi trebali postaviti temelje za programe mjera zdravstvene zaštite, a iskreno, u ovom trenutku od njih ne vidim nikakvu korist.

Kada smo imali krizu na Uborku, rekli su kako nemaju tehničke mogućnosti provesti mjerenja. Sada, kada su mjerenja javno objavljena, rekli su mi kako ne mogu postupati po rezultatima jer ih nisu službeno zaprimili. Nema tu nimalo dobre volje ni potrebe da se poradi na zaštiti javnog zdravlja.

Moram biti iskrena i reći da nisu samo oni krivi za to. Mi u četiri godine mandata nismo vidjeli nijedno izvješće o radu zdravstvenih ustanova. Nisu htjeli organizirati ni tematsku sjednicu na kojoj bismo razmatrali nalaze Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH o SKB-u Mostar, iako smo prema Poslovniku prikupili dovoljan broj potpisa.“

Kako dalje? Sve što ste rekli ne ostavlja puno prostora za optimizam.

„Ako se ovako nastavi, brzo ćemo imati potpuni kolaps. Zavod zdravstvenog osiguranja bilježi smanjenje prihoda. Uprave javnih zdravstvenih ustanova trebaju položiti račune i snositi odgovornost. Treba pročešljati privatni sektor i vidjeti tko radi s dozvolama, a tko bez njih. Normirati sve usluge i početi zakonito ugovarati.

Kada u 15 sati vidite da se u ambulantama obavljaju posljednji pregledi za taj dan, onda ima neke nade. Ako su ambulante prazne u podne, a kadar odlazi obavljati svoje privatne poslove, nećemo daleko stići.“