VELIKA REPORTAŽA CNN-a Neretva je "plavo srce" Europe i vrijedna je spašavanja

Američka kuća CNN posjetila je Bosnu i Hercegovinu i u sklopu serijala "Call to Earth" objavila opsežnu reportažu o ugožavanju rijeke Neretve.

Opisuju je kao rijeku očaravajuće plavo-zelene boje, koja se proteže na 225 kilometara od dubine Dinarskih Alpa do Jadranskog mora – na nekim mjestima nestaje u podzemnim kanalima prije nego što se ponovno pojavljuje u bujajućim izvorima.

Dom brojnim rijetkim vrstama

Jedna od najhladnijih rijeka na svijetu, dom je jedinstvenih ekosustava i mnogobrojnih rijetkih vrsta, od mramorne pastrmke i žutoglavih krastača do neuhvatljivih olma – slijepih daždevnjaka koji žive u mreži rijeka i špilja.

No, to bi se moglo promijeniti. Rijeka, poput mnogih širom svijeta, ugrožena je branama. Prema Centru za okoliš, bosanskohercegovačkoj organizaciji za zaštitu prirode, predloženo je više od 50 hidroenergetskih projekata duž njenog glavnog toka i brojnih pritoka, od kojih je skoro polovina planirana za gornji tok, koji je do sada ostao divlji i neometan.

Ove brane ne bi mogle naštetiti samo rijeci i njenim stanovnicima, već i širem okolišu koji ovisi o ovom jedinstvenom vodenom putu. U selu Ulog, uz samu Neretvu, možete vidjeti potencijalno uništenje iz prve ruke. Hidroelektrana snage 35 megavata sa branom visokom 53 metra je u naprednoj fazi izgradnje: oborena stabla se protežu uz obalu rijeke, otvarajući put za budući rezervoar, a pristupne ceste za kamione i građevinska vozila sijeku se kao ožiljci kroz šumoviti krajolik.

Upravo ovdje, uzvodno od gradilišta, više od 60 znanstvenika iz 17 zemalja okupilo se u lipnju na "Tjednu znanosti o Neretvi". Većina njih je došla kao samofinancirani volonteri, ujedinjeni u zajedničkom cilju: spasiti Neretvu.

"Žele nam pomoći spasiti ovu izvanrednu rijeku", kaže Ulrich Eichelmann, izvršni direktor organizacije Riverwatch i koordinator kampanje "Spasimo plavo srce Europe" za zaštitu balkanskih rijeka. "To je vjerojatno jedna od najbogatijih i najvrijednijih rijeka u Europi, a istodobno je najugroženija."

Zatvoreni putevi vode

Europa ima najviše prepreka u riječnom krajoliku na svijetu, s više od milijun barijera, od brana i prepreka do rampi, prijelaza i odvodnih cijevi, prema istraživačkom projektu Europske unije. To je imalo negativan utjecaj na životinjski svijet, pri čemu je jedna od tri slatkovodne riblje vrste ugrožena izumiranjem.

Međutim, Neretva je uspjela ostati relativno netaknuta, njegujući zdrav ekosustav uključujući područje za koje znanstvenici vjeruju da bi moglo biti jedno od posljednjih mjesta za mrijest ugrožene mekousne pastrmke.

Upavo ta smeđa, neugledna riba dovela je Kurta Pintera, slatkovodnog ekologa iz Beča, sve do Neretve. Stigao je u retro narančastom kamperu kako bi istraživao rijeku. Koristeći tehnike poput elektro-ribolova – procesa koji stvara električno polje u vodi kako bi privukao ribu prema mreži – i uzimanje uzoraka DNK iz okoliša, nada se pronaći dokaze o vrstama koje žive i razmnožavaju se u gornjoj Neretvi i njenim pritokama, pružajući argumente protiv predloženih hidroenergetskih projekata.

Branama, preprekama i svim vrstama hidroenergetskih projekata može se ugroziti riblje vrste jer blokiraju ili ometaju migraciju, objašnjava on. U prirodnom riječnom sustavu, ribe obično mrijeste u uzvodnim područjima, a hrane se i pare nizvodno.

"Ovaj otvoreni sustav za ribe je iznimno važan kako bi migrirale u područja gdje postižu visok uspjeh u razmnožavanju", kaže on. Predložene brane uzduž toka Neretve narušile bi ciklus razmnožavanja mekousne pastrmke i, strahuje on, gurnule bi već ugroženu vrstu do izumiranja.

Iako je gubitak jedne vrste devastirajući, utjecaj ne staje tu. "Ako izvučete ribu iz ove rijeke, tada će biti pogođen i okolni okoliš, okolne kopnene vrste", kaže Pinter.

Tijekom Tjedna znanosti o Neretvi, zabrinuti nisu samo stručnjaci za ribe. Tu su i stručnjaci koji proučavaju šišmiše, gljive, leptire i medvjede, među ostalima. Svi vjeruju da bi hidroenergetski projekti mogli imati ozbiljne posljedice za njihovu odabranu skupinu vrsta.

"Sve je povezano", kaže Eichelmann, objašnjavajući da se mulj izgradnje nakuplja na koritu rijeke, ubijajući male organizme poput školjki koje filtriraju i čiste vodu. Kako voda postaje prljava, biljke i životinje u rijeci i uz njezinu obalu su pogođene. I priroda same rijeke znači da se onečišćenje ne može zadržavati: "Ono što činite maloj rijeci, činite i većoj, i na kraju oceanu."

Hidroenergija- spas ili prokletstvo?

Međutim, postoji nježna ravnoteža između ovih ekoloških izazova i sve veće potražnje za obnovljivom energijom. U Bosni i Hercegovini, hidroenergija je ključan izvor električne energije – odgovorna za 37% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji 2021. godine. Dok zemlja i svijet prelaze s fosilnih goriva, hidroenergija bi mogla ponuditi čišći izvor energije.

Balkan se smatra neiskorištenim resursom, pun je rijeka koje – za razliku od ostatka Europe – još nisu razvijene. Inicijative, neke financirane od strane EU-a, koja cilja na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, potiču razvoj hidroenergije diljem regije. Do 2022. godine, više od 3.300 postrojenja bilo je ili planirano ili u izgradnji na Balkanu, uz 1.700 već operativnih postrojenja.

Investitori tvrde da ovi projekti mogu pružiti prihod i zapošljavanje. U e-mailu za CNN, glasnogovornik EFT Grupe, energetske trgovačke i investicijske tvrtke koja vodi razvoj hidroelektrane Ulog, napomenuo je da su lokalne tvrtke i radnici koristili i koristit će se i u građevinskim i operativnim fazama postrojenja. Dodali su da je procjena utjecaja na okoliš "pripremljena, pregledana i odobrena sukladno važećim propisima."

Radomir Sladoje, gradonačelnik Kalinovika (lokalna općina), to je ponovio u svom govoru prvog dana Tjedna znanosti o Neretvi. Govoreći znanstvenicima, priznao je da će mnogi od njih možda biti ljuti što je lokalna vlast odobrila branu Ulog, ali je pokušao objasniti: "Mi smo mala zajednica kojoj je trebala financijska injekcija."

Kampanja "Spasimo plavo srce Europe" kaže da joj cilj nije zabraniti hidroenergiju u potpunosti, već osigurati strogi pristup planiranju koji stavlja zaštitu prirode na prvo mjesto. Također bi željela da se uspostave zone zabranjenog pristupa u područjima ključne biološke raznolikosti.

"Postoji svrha hidroenergije", kaže Eichelmann. "No kao i u medicini, dok male doze mogu biti ispravne i zdrave, ako uzmete previše, smrtonosno je."

Divlje rijeke

Očuvanje slobodno tekuće rijeke također može donijeti ekonomske dobiti kroz razvoj turističkih aktivnosti poput raftinga, ribolova i planinarenja.

Ranije ove godine, na jugu Albanije, ovaj argument je uspješno prihvaćen u slučaju rijeke Vjose, koja je proglašena svjetskim nacionalnim parkom divlje rijeke. Ova mjera osigurala je zaštitu više od 400 kilometara rijeka i potoka, pokrivajući cijelu duljinu rijeke i sve njezine glavne pritoke. Kroz odgovorni turizam, vlada Albanije tvrdi da će to koristiti lokalnim zajednicama i pomoći u rješavanju depopulacije tog područja.

Vjosa je donijela nadu aktivistima. "(Dokazala je) da možete dobiti ove slučajeve protiv vlade, i to je stvorilo valove diljem Balkana", kaže Eichelmann.

Pomalo već zadržana dijelom, Neretva se ne bi kvalificirala kao nacionalni park divlje rijeke, ali očuvanje netaknutih dijelova i dalje je vrijedno. Iako možda već kasno za zaustavljanje brane Ulog, koja bi trebala početi s komercijalnim radom 2024. godine, postoje znakovi da bi kampanja mogla spriječiti hidroenergetske projekte planirane za čiste vode uzvodno.

Nedavno su ugovori za 15 malih hidroelektrana planiranih za Neretvicu, pritoku Neretve, raskinuti, a 2022. godine kampanja je dobila podršku Bernske konvencije, međunarodnog sporazuma za zaštitu europske faune i flore.

Za sada, struja je s njima, ali Eichelmann se nada da će ta snaga biti održana diljem cijelog Balkana.

"Zovemo ga 'plavo srce' jer je to posljednje područje gdje imamo tu dragocjenost. To je poput dara Europe planeti Zemlji, da su ove rijeke preživjele desetljeća uništenja", kaže on. "Imamo jednu priliku da održimo to plavo srce da kuca."

"Poziv Zemlji" je CNN-ova urednička serija posvećena izvještavanju o okolišnim izazovima s kojima se suočava naš planet, zajedno s rješenjima. Inicijativa "Perpetual Planet" tvrtke Rolex udružila se s CNN-om kako bi podigla svijest i edukaciju o ključnim pitanjima održivosti te potaknula pozitivne akcije.