UHODANA SHEMA Mutni poslovi na Neretvi

Mutni poslovi u poribljavanju Neretve, koja je zakonska obaveza Elektroprivrede BiH, a o čemu je Fokus.ba pisao u veljači, nastavljeni su i u proteklim mjesecima. Zbog ove situacije ispaštaju udruženja ribolovaca i subjekti iz Jablanice i Mostara, a prije svega ogromno ribolovno područje Neretve koje nije poribljeno već pet godina!

Prema informacijama do kojih je došao Fokus, ponovo je na sceni ista uhodana shema. Elektroprivreda raspiše natječaj, na koji se žali jedan te isti subjekt, tvrtka Riba Neretva iz Konjica, iako drugi subjekti, koji se također prijavljuju na natječaj, ispunjavaju uvjete kao proizvođači. Potom Ured za razmatranje žalbi usvaja žalbu, zbog čega Elektroprivreda BiH ne može izvršiti zakonsku obavezu.

Sve to naplate subjekti u Konjicu, dok drugi koji su, također, tužili i dobili presude godinama ostaju prazne ruke, zbog čega osnovano sumnjaju da je riječ o političkim konekcijama, konkretno utjecajnih službenika iz SDA.

Ovaj put situacija je nešto drugačija. Kako saznaje Fokus, natječaj za nabavku autohtonih vrsta riblje mlađi/ribe – mekousna pastrvka za potrebe Podružnice HE na Neretve, raspisan u ožujku, a ukupne vrijednosti od 240.000 KM (bez PDV-a), još uvijek nije okončan. Preciznije, iz Elektroprivrede BiH izvijestili su da se odgađa postupak javne nabavke „zbog uložene žalbe jednog od kandidata“.

Naime, nakon žalbe subjekta Riba Neretva, Ured za razmatranje žalbi odbio je ovu žalbu, pa se na to žalio drugi subjekt Centar za ribarstvo Neretva d.o.o. Konjic. Pada u oči, a to je vidljivo i na portalu javnih nabavki, da su u srpnja i kolovozu došle četiri ispravke obavještenja o javnim nabavkama u vezi s poribljavanjem, što je poprilično neuobičajeno.

Kako je ranije objavljeno, Elektroprivreda BiH je Udruženju građana „Organizacija sportskih ribolovaca“ Konjic prošle godine isplatila 390.000 KM na osnovu sporazuma zbog nemogućnosti nabavke riblje mlađi, dok naprimjer Udruženju sportskih ribolovaca „Glavatica“ Jablanica, iako imaju pravomone sudske presude, Elektroprivreda BiH nije isplatila ni marke.

Ćazim Arfadžan, predsjednik Udruženja sportskih ribolovaca „Glavatica“ Jablanica, kaže za Fokus da Elektroprivreda BiH ne ispunjava svoje obaveze prilikom poribljavanja tj. člana 35. Zakona o slatkovodnom ribarstvu FBiH i ne poštuje kontinuirano poribljavanje koje je zakonom propisano.

"Naše udruženje već pet godina nije poribilo Neretvu endemskim vrstama riba zbog natječaja koje ili ne znaju raspisati ili to namjerno rade da pojedini ponuđači obaraju natječaje, i to namjerno, svjesno. Imamo saznanja da se nekim udruženjima izvršavaju obaveze, sredstva uplaćuju, a Jablanica evo pet godina nije ni marke dobila. Počinjen je praktički genocid na rijeci Neretvi, odnosno u dijelu gdje gazduje Udruženje sportskih ribolovaca „Glavatica“ Jablanica", kaže Arfadžan.

Tužili su, kako navodi, Elektroprivredu za neizvršeno poribljavanje još 2011. godine. Presuda je s Županijskog suda ponovo otišla na Općinski sud u Mostaru dok su za 2016, 2017. i 2018. dobili presude u svoju korist.

"Iako su nam u Elektroprivredi svojevremeno govorili da će nam isplatiti po tim presudama, oni su se žalili i to traje već godinama. Nama nikada nisu isplaćena sredstva po utuženim iznosima u presudama. Kada bi se sve sabralo, to su višemilijunski iznosi. Naprimjer, za 2018. godinu utuženi iznos je bio oko 800.000 KM. Naravno, tu ima i zateznih kamata. Meni nije jasno da se svjesno dozvoljava da se jednom javnom poduzeću, kakvo je Elektroprivreda, prave toliki troškovi, a da za to nitko ne odgovara. Pogotovo zbog činjenice da se hidrocentrala Elektroprivrede nalazi u Jablanici, a da se pet godina ne vrši poribljavanje na ovom području. Mi ribari smo u ratu branili tu hidrocentralu, svojom krvlju. Ja osobno sam i ranjen na toj brani. Jablanica nije zaslužila da joj se ovako vraća. Rekao sam to i rukovoditeljima Elektroprivrede, ali oni izgleda igraju na kartu da se mi iscrpimo u ovoj borbi. Slao sam i dopise da se zbog neporibljavanja za 2019. i 2020. godinu ovo riješi sporazumno, ali evo već dvije godine su prošle i oni nisu našli za shodno da riješimo ovaj problem", rekao je Arfadžan.

Ribogojilište „Laks“ Mostar koje, iako kao uzgajivač riblje mlađi/ribe neretvanske autohtone populacije, godinama ispunjava uvjete na natječajima Elektroprivrede BiH, nikako da bude izabrano kao ponuđač.

Kako su rekli, oni su se obratili dopisom Elektroprivredi BiH u kojim su naveli da se više neće prijavljivati na natječaje u 2021. “jer je nemoguća misija ispoštovati uvjete“.

"Nemoguće je ponuditi ribu veličine 15-20 cm i 20-25 cm. Naime, riba uzgajana i pripremana za poribljavanje za 2018, 2019. i 2020. prerasla je navedene veličine. Naravno da smo prerastanjem ribe neporibljavanjem pretrpjeli nenadoknadivu štetu jer je nju trebalo godinama prehranjivati i držati u bazenima", ističu iz Laksa.

Kako navode, zanimljivo je da Laks naprimjer biva izabran kao najpovoljniji ponuđač na natječajima EPHZHB Mostar, dok se tenderi Elektroprivrede BiH „ruše“ i to četiri godine zaredom od istog ponuđača.

"Očekivali smo da će Elektroprivreda BiH kao ozbiljno državno poduzeće prepoznati širu grupu ljudi koji poništavaju natječaje i time prvenstveno nanose nesagledive posljedice nama proizvođačima. Dovode nas u situaciju da prestanemo proizvoditi ove vrste ribe, da damo otkaze radnicima. I rijeka će onda postati tekući mrtvac", kazali su iz Laksa.

Direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija za Fokus.ba kaže da su Zakonom o slatkovodnom ribarstvu jasno propisane obaveze vlasnika brana koji su dužni da poribljavaju ili da nadoknađuju štetu ukoliko ne poribljavaju.

"Mi imamo tri hidroakumulacije na Neretvi. Imamo ih i u TŽ i u USŽ, zatim i u ŽS, kao i u BPK. Na svim ovim akumulacijama, osim na području Jablanice, mi ispunjavamo obaveze poribljavanja. Raspišemo natječaj, nabavimo riblju mlađ u skladu s ribarskom osnovom. Ribarsku osnovu utvrđuju ribarska udruženja, a odobrava Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Kada je u pitanju Neretva, nažalost tu imamo jedan opći rat između ribogojilišta. Na jednoj strani je Laks, a na drugoj Riba Neretva iz Konjica. Oni nam obaraju natječaje već godinama. To ustvari nije obaranjenatječaje, to su neopravdane žalbe. U zakonu se kaže od kada do kada se može poribljavati. To se ne radi čitavu godinu. Postoji određeni period. Ukoliko u tom razdoblju ne izvršite poribljavanje, zakon kaže da ste dužni nadoknaditi štetu. Kome? Ribarskim udruženjima kojima je država dala koncesije? A to su u ovom slučaju udruženja iz Konjica, Prozora/Rame i Jablanice, a na Salakovcu Udruženje „Neretva 1933“, kaže Andelija.

Priznaje da godinama nisu uspjeli izvršiti obavezu poribljavanja zbog, kako kaže, žalbi. Sva ribarska udruženja su pokrenula tužbe protiv Elektroprivrede. Došlo je do prvostupanjskih presuda.

"Uspjeli smo sklopiti sporazume s udruženjima iz Prozora/Rame, Neretva 1933 i iz Konjica. S Udruženjem iz Jablanice još uvijek nismo. Oni inzistiraju da se sudski postupak završi i da onda po presudi suda mi isplatimo. Mi smo spremni da to uradimo. Naravno, to zakon kaže. Interesi su sasvim drugi. Tu ima raznih interesa. Mi u to ne ulazimo, samo želimo da poštujemo zakon", naglašava Andelija.

Na upit kako je uopće moguće da Ured za razmatranje žalbi prihvaća te žalbe, Andelija kaže da to treba istražiti. Upitan je li moguće da su natječaji EP „loše napisani“, odgovara da su natječaji dobro raspisani.

"Ne dozvoljavamo da nas bilo tko uvlači u ovaj problem. Sama činjenica da me ovako zovete i da vam ja odgovaram govori o tome da smo transparentni. Kada želimo sklapati sporazume, mi insistiramo na odricanju od zateznih kamata", dodaje Andelija.

S obzirom na to da je glavna inspektorica Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ Lenka Herceg ranije za Fokus potvrdila da kantonalna inspekcija 27. svibnja prošle godine nije prisustvovala poribljavanju Neretve, što znači da ribarsko udruženje kojem je Elektroprivreda isplatila novac nije obavijestilo inspekciju da izvrši kontrolu i sačini zapisnik, Fokus se obratio Federalnoj upravi za inspekcijske poslove s upitom da li je bilo što poduzela po ovom pitanju. Odgovorio je Mehmed Čeligija, glavni federalni poljoprivredni inspektor.

"Inspekcijski nadzor u oblasti slatkovodnog ribarstva u FBiH reguliran je Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, a nadležnost za vršenje inspekcijskog nadzora podijeljena je između federalne i županijske poljoprivredne inspekcije. Konkretno, članom 51. Zakona (stavovi 1. i 2) nadležnost za kontrolu donošenja i provođenja godišnjeg plana, odnosno pojedinih mjera utvrđenih tim planom (u što spada i poribljavanje) i kontrola poribljavanja ribolovne vode ribom, ribljom mlađi ili oplođenom ikrom dodijeljene su županijskoj poljoprivrednoj inspekciji. Nadalje, oblast slatkovodnog ribarstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji regulirana je i Zakonom o slatkovodnom ribarstvu Hercegovačko-neretvanske županije, a članom 68. jasno su definirane pripadajuće ovlasti i nadležnost županijskih organa – Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, te županijske poljoprivredne inspekcije", pojasnio je Čeligija.

Na upit o tome što je s anonimnim dopisom sportskih ribolovaca od 28. svibnja 2020. godine, u kojem je iznesen zahtjev za provjeru aktivnosti poribljavanja, Čeligija kaže da je upućen prema obe razine – i federalnoj i županijskoj.

"U skladu sa Zakonom, županijski organ nadležan za poslove inspekcijskog nadzora primarno je nadležan za provjeru ovih navoda jer se indicije po predmetnom direktno odnose na njegove institucionalne obaveze i ovlasti. S druge strane, Federalni poljoprivredni inspektorat je u tom razdoblju raspolagao s ukupno pet federalnih inspektora, koji su, od početka epidemije COVID-19 u FBiH, pored svojih redovnih poslova, a koji se primarno odnose na kontrolu više stotina korisnika novčanih podrški u poljoprivredi s ciljem promoviranja poljoprivrede i pomoći poljoprivrednim proizvođačima od Vlade FBiH, obavljali i poslove higijensko-epidemiološkog nadzora u FBiH kao podrška županijskim inspekcijskim organima, a prema prioritetnom planu djelovanja inspekcijskih organa u smislu suzbijanja koronavirusa u FBiH, u skladu s naredbama i preporukama Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva", ističe Čeligija.

Također, dodaje on, nadzor nad radom organa uprave, u ovom slučaju županijske inspekcije HNŽ, odnosno provjera navoda o neprisustvu organa inspekcije konkretnom poribljavanju, prvenstveno je unutar institucionalna nadležnost organa županijske inspekcije, a potom obaveza nadležnog županijsko ministarstva.

Dodaje da natječaj procedure nabavke koje se provode po osnovama realizacije nadoknade štete načinjene ribljem fondu nisu predmet nadzorne ovlasti federalne poljoprivredne inspekcije, ali da se u njima moraju slijediti odrednice sadržane u konkretnom Zakonu o autohtonosti i veterinarsko-zdravstvenim uvjetima.

"Do sada nikada nismo obaviješteni od županijskih nadležnih inspekcijskih organa u Federaciji BiH koji isključivo prisustvuju postupku i dokumentiraju zapisnički realizaciju, da su zabranili ili odgodili poribljavanje zbog neispunjavanja navedenih uvjeta", poručuje on.