U Srbiji 700.000 ljudi nema nijedan prirodni zub

U Srbiji oko 700.000 ljudi nema nijedan prirodni zub, odnosno 11,1 posto stanovništva starijeg od 25 godina, pokazuju podaci iz Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije iz 2019. godine, koje je za Danas pojasnio Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".

Riječ je o podatku koji je ponovno otvorio raspravu o stanju oralnog zdravlja građana, dostupnosti stomatoloških usluga i ulozi zdravstvenog osiguranja. Liječnici i stomatolozi suglasni su da je riječ o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu, iako dio njih upozorava da brojku treba pažljivo tumačiti jer se odnosi na osobe bez prirodnih zuba, među kojima velik dio koristi zubne proteze.

Na problem je, povodom Tjedna zdravlja usta i zuba, upozorila nevladina organizacija Doktori protiv korupcije. Prema njihovim navodima, bezubost u dobnoj skupini iznad 65 godina u Srbiji veća je od 40 posto, što je znatno više nego u razvijenijim europskim zemljama. U Italiji je, prema podacima koje navode, taj udio 19 posto, a u Sloveniji 16 posto.

Posebno zabrinjavaju i podaci o djeci. U dobi od 12 godina sve zdrave zube ima 36 posto djece, dok ih u dobi od 15 godina ima samo 22 posto.

Iz organizacije Doktori protiv korupcije upozoravaju da su karijes i parodontopatija među najčešćim nezaraznim bolestima te da imaju velik zdravstveni, socijalni i ekonomski značaj. Ocjenjuju kako je oralno zdravlje stanovništva Srbije "poražavajuće", unatoč velikim izdvajanjima za stomatološke usluge.

Prema njihovim navodima, u državnoj stomatologiji ove je godine predviđeno 96 milijuna eura za zbrinjavanje zaštićenih kategorija stanovništva, dok građani privatnom sektoru za liječenje bolesti zuba i usta plaćaju višestruko veće iznose.

"Nažalost, iako stomatologija troši pet posto od ukupne godišnje potrošnje za zdravstvo koja u Srbiji iznosi 10 posto bruto društvenog proizvoda, oralno zdravlje nacije je alarmantno u odnosu na uložene stotine milijuna eura", navode Doktori protiv korupcije.

Kao jedno od mogućih rješenja predlažu da se privatnim stomatolozima omogući ugovaranje usluga s Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje za potrebe liječenja zaštićenih kategorija stanovništva.

Stomatolog i potpredsjednik Pokreta slobodnih građana Aris Movsesijan za Danas je rekao kako već godinama predlaže da se osnovne stomatološke usluge vrate u obvezni paket zdravstvenog osiguranja, s posebnim naglaskom na preventivu.

"Podatak da 700.000 ljudi u Srbiji nema nijedan zub nije samo zdravstveni, već i socijalni i razvojni problem", rekao je Movsesijan.

Prema njegovim riječima, loše oralno zdravlje izravno utječe na opće zdravlje, kvalitetu života, samopouzdanje i mogućnost zapošljavanja. Naglašava da nije presudno pružaju li se usluge u državnim ili privatnim ordinacijama, nego da građani imaju dostupnu i kvalitetnu stomatološku zaštitu.

"Suština nije u tome tko je vlasnik ordinacije, već da građani imaju dostupnu i kvalitetnu zaštitu", poručio je Movsesijan.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja mladih stomatologa Srbije Jovan Vujičić smatra kako su glavni problemi nedostatak prevencije i slaba edukacija građana o važnosti oralne higijene.

"Ljudi nisu dovoljno educirani o održavanju zdravlja svojih zuba i onda vrlo lako ostaju bez njih", rekao je Vujičić za Danas.

Dodao je kako mnogi odlazak stomatologu odgađaju sve dok bol ne postane ozbiljan problem, dijelom zbog straha, a dijelom zbog navike da se preventivni pregledi zanemaruju.

Slično smatra i liječnik iz Novog Sada Uroš Ustić, koji ističe da su loši podaci posljedica zdravstvene neprosvijećenosti, ali i činjenice da je stomatologija u javnom zdravstvenom sustavu potisnuta u drugi plan.

"Građani nemaju naviku ići na preventivne preglede, nego samo onda kada ih zub zaboli", rekao je Ustić.

Anesteziolog iz Kraljeva Rade Panić smatra da je lošem stanju pridonijela i ranija racionalizacija u zdravstvu, uključujući smanjivanje dostupnosti stomatoloških usluga i otpuštanje stomatoloških radnika.

Iz Instituta "Batut" za Danas su pojasnili kako se posljednji dostupni podaci odnose na 2019. godinu, dok su rezultati istraživanja iz 2025. još u obradi. Prema njihovim podacima, udio stanovnika bez ijednog prirodnog zuba kroz ranije cikluse istraživanja kretao se od 10,2 posto u 2006., preko 12,4 posto u 2013., do 11,1 posto u 2019. godini.

Dodaju i kako oko 80 posto osoba koje nemaju prirodne zube koristi dentalne proteze, čime im je djelomično vraćena funkcionalnost oralnog sustava.

Prema istraživanju iz 2019. godine, među stanovnicima starijima od 15 godina udio osoba bez ijednog prirodnog zuba iznosio je 9,7 posto.