Povećane mirovine u Federaciji BiH, ali evo koliko zaostajemo za zemljama u okruženju

Umirovljenici u Federaciji BiH u drugo polugodište 2026. godine ušli su s povećanjem mirovina od 3,5 posto. Taj iznos, koji se primjenjuje od 1. srpnja, još nije konačan jer je riječ o akontacijskom, odnosno privremenom usklađivanju.

Konačan postotak drugog ovogodišnjeg usklađivanja trebao bi biti poznat u rujnu, nakon što budu dostupni svi potrebni podaci o kretanju bruto plaća i potrošačkih cijena u Federaciji BiH.

Novo usklađivanje

Podsjetimo, u FBiH se od ove godine primjenjuju nova pravila za usklađivanje mirovina, i to dva puta godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja.

Prema formuli, u obzir se uzimaju kretanje prosječne bruto plaće i indeks potrošačkih cijena, pri čemu se primjenjuje omjer 60 prema 40 u korist pokazatelja koji je povoljniji za umirovljenike, piše Raport.

Ako konačna stopa bude viša od trenutačnih 3,5 posto, umirovljenicima će pripasti i razlika, koja će biti obračunata počevši od mirovine za srpanj.

Mirovine u FBiH više su nego u drugom bh. entitetu, ali su i dalje znatno niže nego u zemljama regije.

Razlike u visini mirovina među zemljama regije i dalje su značajne. Prednjači Slovenija, gdje prosječna mirovina prelazi 900 eura. U Bosni i Hercegovini prosječna primanja umirovljenika, ovisno o entitetu, kreću se između nešto više od 350 i 430 eura.

U Sloveniji je prosječna starosna mirovina u lipnju 2026. iznosila 962,54 eura, a u Hrvatskoj 722 eura.

Prema podacima za lipanj, u Crnoj Gori prosječna mirovina iznosila je 561,97 eura, dok je u Srbiji iznosila 56.829 dinara, odnosno oko 484 eura.

Za BiH ne postoji jedinstvena prosječna mirovina jer mirovinski sustavi FBiH i Republike Srpske funkcioniraju odvojeno. U FBiH je prosječna samostalna mirovina za lipanj 2026. iznosila 851,97 KM, odnosno oko 435 eura, dok je u Republici Srpskoj prosječna mirovina za lipanj iznosila 697,98 KM, odnosno oko 356 eura.

Zbog različitih metodologija obračuna, usporedba nije u potpunosti izravna.

Koliko ostaje za život

Međutim, sama visina mirovine ne govori dovoljno o životnom standardu umirovljenika. Važnije je koliko novca ostaje nakon što se plate hrana, režije, lijekovi i druge osnovne potrebe, osobito u vrijeme kada troškovi života svakodnevno rastu.

Zbog toga će za umirovljenike u FBiH, osim konačnog postotka srpanjskog usklađivanja koji se očekuje u rujnu, ključno pitanje biti koliko će njihova primanja doista vrijediti u mjesecima koji dolaze. Jer veća mirovina na papiru ne znači nužno i viši životni standard ako rast cijena „pojede“ najveći dio tog povećanja.