Minimalac bi trebao iznositi od 80 do 100 posto prosječne plaće: Evo što sindikati sada traže od Vlade FBiH

konvertibilne marke novac
CBBiH

Savez samostalnih sindikata BiH službeno je zatražio promjenu načina određivanja minimalne plaće u Federaciji BiH. Prema njihovoj inicijativi, najniža primanja vezala bi se uz prosječnu neto plaću, a iznos bi ovisio o stručnoj spremi potrebnoj za obavljanje pojedinog posla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inicijativa je u utorak, 17. studenoga, upućena premijeru Nerminu Nikšiću i federalnom ministru financija Toniju Kraljeviću. Dokument potpisuje predsjednik Saveza Samir Kurtović, a njime se traži izmjena članka 5. Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće.

Četiri razine najniže plaće

Sindikalni prijedlog polazi od posljednjeg objavljenog podatka o prosječnoj mjesečnoj neto plaći u FBiH. U odnosu na taj iznos, najniža plaća određivala bi se prema sljedećim udjelima:

| Stručna sprema potrebna za radno mjesto | Udio prosječne neto plaće |
| --- | --- |
| Osnovna škola, nekvalificirani radnici           | 80 posto |
| Srednja stručna sprema                                  | 90 posto |
| Viša stručna sprema                                        | 95 posto |
| Visoka stručna sprema                                    | 100 posto |

Prijedlog uključuje i zaštitu od smanjenja primanja. Ako bi izračun u nekoj godini dao iznos niži od tada važeće najniže plaće, zadržao bi se iznos iz prethodne godine.

Iz Saveza smatraju da bi takav model omogućio radnicima da prate opći rast plaća, dok bi poslodavci imali jasniji pokazatelj za planiranje troškova. Očekuju i stabilniji rast prihoda mirovinskog i zdravstvenog osiguranja od doprinosa.

Tvrde da bi se time smanjio prostor za prijavljivanje visokokvalificiranih radnika na minimalnu plaću uz isplatu ostatka novca „na ruke”, kao i da bi veća primanja pridonijela usporavanju odlaska stručne radne snage.

Pozivaju se na dobit gospodarstva i porezne olakšice

Zahtjev obrazlažu podacima prema kojima je neto dobit gospodarstva FBiH u 2025. godini dosegnula 4,9 milijardi KM, odnosno 12,3 posto više nego godinu ranije. U inicijativi navode i da je do listopada 2026. naplaćeno 603,79 milijuna KM poreza na dobit, dok je u cijeloj 2025. naplaćeno 584 milijuna KM.

Prema podacima koje iznosi Savez, mogućnost isplate neoporezive pomoći radnicima do 300 KM mjesečno iskoristilo je tek 4,46 posto poslodavaca.

Podsjećaju i na smanjenje stope doprinosa na teret poslodavca s 10,5 na pet posto bruto plaće od 1. srpnja 2025. godine. Ocjenjuju da je time otvoren prostor za veće plaće, ali da ga poslodavci nisu iskoristili za povećanje primanja radnika.

Istodobno je, prema njihovim navodima, sindikalna potrošačka košarica tijekom 2026. poskupjela gotovo devet posto. U Savezu smatraju da radnici snose teret inflacije i rasta životnih troškova, dok se korist od fiskalnih olakšica i boljih poslovnih rezultata zadržava kod poslodavaca.

Traže raspravu prije odluke za 2027. godinu

Prema važećoj metodologiji, najniža plaća usklađuje se zbrajanjem polovice postotnog rasta potrošačkih cijena i polovice postotnog rasta bruto domaćeg proizvoda u FBiH za razdoblje od siječnja do rujna, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Sindikalna inicijativa uslijedila je dan nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj nije postignut dogovor o minimalnoj plaći za 2027. godinu. Kraljević je nakon sjednice poručio da metodologija ostaje nepromijenjena te da za konačni iznos treba pričekati potrebne statističke podatke.

Budući da se odluka za sljedeću godinu donosi najkasnije do 31. prosinca, Savez traži hitno razmatranje inicijative. Predlaže da se o njoj raspravlja na sljedećoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća te da se pripreme izmjene Uredbe za odlučivanje na Vladi FBiH.