Na poznatom bh. zimovalištu 'nestale' stotine tisuća KM boravišne pristojbe

Na Jahorini je prije nekoliko dana završena zimska sezona koja je, prema ocjeni uprave Olimpijskog centra, bila jedna od najboljih u povijesti. Ipak, iako su s planine svakodnevno stizale informacije o visokoj popunjenosti kapaciteta, službeni podaci pokazuju da je tek manji dio gostiju bio evidentiran u skladu sa zakonom.

Naime, prihodi od boravišne pristojbe otkrivaju razmjere sive zone koja se tijekom zime širi na planini.

Pretpostavlja se da manji dio problema čine hotelijeri koji posluju u sustavu, dok je veći dio vezan uz vlasnike privatnih stanova i apartmana koji ne prijavljuju goste, piše Capital.

Od početka studenoga prošle do kraja veljače ove godine, u jeku sezone, uplaćeno je nešto više od 223.000 konvertibilnih maraka boravišne pristojbe za općine Pale i Trnovo, u koje se slijevaju ti prihodi.

Ako se uzme u obzir da boravišna pristojba iznosi tri marke po noćenju, proizlazi da je u četiri mjeseca na Jahorini zabilježeno oko 74.333 noćenja, odnosno prosječno oko 620 gostiju dnevno.

S obzirom na procijenjenih oko 7.000 kreveta na raspolaganju turistima, dolazi se do zaključka da službena popunjenost kapaciteta u nijednom trenutku sezone nije prelazila deset posto.

Poseban apsurd predstavlja općina Trnovo, koja je posljednjih godina pretvorena u veliko gradilište s brojnim novim apartmanskim jedinicama.

Unatoč visokim cijenama kvadrata i činjenici da su kapaciteti tijekom zime bili gotovo u potpunosti popunjeni, službeni prihodi od boravišne pristojbe ostali su minimalni i iznose svega 27.442 KM.

Podsjeća se kako je namjena i raspodjela sredstava prikupljenih od boravišne pristojbe jasno definirana zakonom. Riječ je o namjenskim javnim prihodima koji se moraju vratiti u sustav turizma.

Od ukupno prikupljenog iznosa, 80 posto ostaje lokalnoj turističkoj organizaciji, dok se ostatak uplaćuje Turističkoj organizaciji Republike Srpske, a sredstva se koriste za promociju destinacije, rad turističkih organizacija te unapređenje infrastrukture i signalizacije.

Međutim, na Jahorini, kao i u drugim dijelovima Republike Srpske, kontrola poštivanja zakonskih propisa je slaba, pa se bez ozbiljnijih sankcija ne očekuju značajnije promjene.

Direktor Turističke organizacije grada Istočno Sarajevo Stefan Stajčić ocijenio je podatke zabrinjavajućima.

„Prihod jest nešto veći nego prošle godine, ali neznatno. Gosti u privatnom smještaju često se ne evidentiraju i za njih se ne plaća boravišna pristojba. To je ozbiljan problem našeg poslovanja i rada turističkih organizacija“, rekao je.

Kao primjer naveo je područje Istočnog Sarajeva, gdje je registrirano oko 1.040 privatnih smještajnih objekata, dok ih se na tržištu oglašava oko 1.700.

„Više od polovice registriranih nije evidentiralo nijednog gosta niti uplatilo boravišnu pristojbu, iako je planina tijekom sezone puna, a ispred apartmana su parkirana vozila. Međutim, ti podaci ne postoje u službenim evidencijama“, dodao je.

Potvrdio je i slab interes pružatelja smještaja za registraciju u Centralni informacijski sustav u ugostiteljstvu (SOFI), vrijedan šest milijuna maraka, koji bi trebao doprinijeti smanjenju sive zone.

Iz Inspektorata Republike Srpske poručili su kako im je trenutačno fokus na kontroli u sektoru trgovine te da će se ovim pitanjem baviti u narednom razdoblju.

Podsjetimo, iz Olimpijskog centra Jahorina ranije je priopćeno da je zimska sezona trajala 139 dana, da je planinu posjetilo oko 400.000 skijaša te da je zabilježeno više od tri milijuna prolaza na žičarama.

Kao najposjećeniji dan izdvojen je 16. veljače, kada je na Jahorini skijalo više od 10.000 skijaša.