MOSTAR U prosjačenju uhvaćeno 9 maloljetnika i 12 odraslih osoba

Prema podacima Centra za socijalni rad Grada Mostara, od travnja ove godine do danas identificirano je i evidentirao devet maloljetnih osoba i 12 punoljetnih građana koje su prosjačile na području Mostara.

Njih je, kako ističu iz Centra za socijalni rad, u prosjačenju zatekao mobilni tim za identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima Grada Mostara, koji je formiran u travnju ove godine i kojeg uz njihove predstavnike čine i predstavnici Policijske uprave Mostar.

Osobe zatečene u prosjačenju u većini slučajeva su poznate zaposlenicima Centra, kao korisnici prava i usluga iz socijalne zaštite.

Tvrde da se njima, pod uvjetima određenim zakonom, omogućuje korištenje svih oblika prava i usluga iz socijalne i obiteljske zaštite, kao i korištenje usluga stručnog savjetodavnog rada.

FOTO  S navalom turista u Mostar navalili i prosjaci. Kazne za navođenje na prosjačenje do 1000 KM

Početak turističke sezone u Mostaru u Stari grad dovede rijeke turista iz cijeloga svijeta, a to dobro znaju i osobe koje se bave prosjačenjem. Područje oko Starog mosta u ljetnim mjesecima napuni se…

Što s djecom bez pratnje roditelja na ulici?

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije naveli su kako bi djecu koja se zateknu bez pratnje roditelja ili staratelja na ulici ili u prosjačenju uz asistenciju pripadnika MUP-a, trebali preuzeti predstavnici Centra za socijalni rad i smjestiti ih u prihvatnu stanicu, dok se ne pronađu biološki roditelji ili hraniteljska obitelj ili smještaj u privremenu ustanovu.

S obzirom na to da na području HNŽ nema prihvatnog centra, sa sigurnom kućom "Žena BiH" dogovoreno je da se ta djeca smještaju na razdoblje najduže do 48 sati dok se ne pronađe najbolje rješenje za njih ili ih se privremeno smješta u Dječji dom u Mostaru, kažu iz resornoga ministarstva.

Kada su pitanju odrasle osobe koje se zateknu u prosjačenju, prvo se utvrdi njihov identitet i porijeklo, a onda slijedi odgovarajući tretman, bolnica ili ustanova za smještaj ili neki drugi vid pomoći, ovisno od potreba.

U Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ nadaju se skorom otvaranju JU "Odgojni centar HNŽ" koji će, među ostalim, imati i takvu organizacijsku jedinicu.

''Sve lijepo piše, ali u praksi ne funkcionira''

Odgojni centar se, prema riječima predsjednice Udruženja za obuku i razvoj "Dignitet" Edise Demić, spominje u Protokolu za prevenciju i postupanje u slučaju prosjačenje i drugih oblika iskorištavanja Grada Mostara. U tom dokumentu objašnjena je svrha odgojnog centra, a također opisuju ovlasti institucija: odgojno obrazovnih, centra za socijalni rad i zdravstvene institucije, tužiteljstva i dr.

"Sve to lijepo piše, ali u praksi ne funkcionira. U Protokolu se navodi odgojni centar, kojeg nemamo. Također se u njemu poziva na konvencije o pravima djeteta, što jest dobar pokazatelj i put kako bi trebalo to biti u stvarnosti, ali u praksi mi ne možemo reći da je on u funkciji", izjavila je za Fenu Demić.

Ona upozorava kako djeca prosjaci najčešće dolaze iz romske populacije, kako u Mostaru tako i u cijeloj BiH, a umjesto da se istražuju ti slučajevi, takvo ponašanje se pravda kao "tradicionalni kulturološki običaj", a djeca se vraćaju u njihove obitelji čak i kada su roditelji uključeni u iskorištavanje svoje djece.

Za prisilno prosjačenje, izvršenje kaznenih djela, pružanje seksualnih usluga i služenje u domaćinstvu u prisilno sklopljenim brakovima uglavnom se, kako kaže Demić, iskorištavaju djeca i žene.

Smatra kako je puno prostora za unaprjeđenje te bi se i obični građani trebali uključiti i reagirati na dijete na ulici koje prosi, a smislu da se prijavi policiji, a policija bi dalje trebala postupiti sukladno zakonu.

"Djeci nije mjesto na ulici, a oni koji su plaćeni za svoj posao obvezni su uraditi sve u svojoj domeni da dijete zaštite. Žena koja prosi s djecom koja će uskoro narasti, prosit će opet sa svojom djecom za nekoliko godina. To je začarani krug. To nam je pokazatelj da društvo i sustav nije adekvatno odgovorio, niti djeluje", zaključuje ona.

S druge strane, navodi i primjere dobre prakse gdje su djeca i žene stambeno zbrinute, i isto su to većinom pripadnici romske zajednice, a koji žive dostojanstvenim životom, a njihova djeca su uključena u redovito školovanje.

"Ti primjeri bi trebali biti vjetar u leđa pripadnicima romske zajednice da se otrgnu od tradicije i počnu živjeti dostojanstveno i sukladno pravima koje imaju", zaključuje predsjednica Udruženja "Dignitet" Edisa Demić.