Poznati ljubuški poduzetnik preuzima Ljubušku tkaonicu: Dugovi se pretvaraju u vlasništvo, županija gubi sve udjele

Ljubuška tkaonica
Žurnal

Ljubuška tkaonica, nekadašnji tekstilni gigant koji je zapošljavao stotine radnika, na pragu je prelaska iz javnog u privatno vlasništvo. Općinski sud u Širokom Brijegu potvrdio je stečajni plan prema kojem bi Županija Zapadnohercegovačka trebala izgubiti svoj stopostotni vlasnički udio u ovom poduzeću, a njegov jedini vlasnik postati ljubuški poduzetnik Stanislav Mucić, doznaje Hercegovina.info.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rješenje je doneseno 29. listopada, a objavljeno 3. studenoga 2026. godine na službenoj stranici suda. Njime je potvrđen stečajni plan koji je Skupština vjerovnika usvojila još 3. listopada 2025. godine.

Prema sudskom dokumentu, priznata potraživanja vjerovnika pretvaraju se u temeljni kapital društva od 1.914.386 KM, a kao budući stopostotni vlasnik i direktor naveden je Stanislav Mucić.

ŽZH ostaje bez vlasničkog udjela

Sud je utvrdio da će Mucić podnijeti prijavu za upis promjene osnivača, kojom će zamijeniti dosadašnjeg vlasnika, Županiju Zapadnohercegovačku.

Istodobno je predviđeno da Mucić preuzme direktorsku funkciju, bez ograničenja ovlasti, umjesto dosadašnjeg stečajnog upravitelja.

Posebno je važna odredba prema kojoj novi osnivač danom upisa promjena u sudski registar preuzima sva upravljačka, imovinska i druga prava u društvu koja su bila predmet reorganizacije. Dosadašnjem vlasniku ta prava prestaju.

To znači da će, nakon provedbe predviđenih registracijskih promjena, ŽZH izgubiti kontrolu nad poduzećem koje je dosad bilo u njezinu stopostotnom vlasništvu.

Ipak, objavljeno rješenje nije potvrda da je promjena vlasništva već upisana. Sud je također naveo da će nakon pravomoćnosti rješenja donijeti posebnu odluku o zaključenju stečajnog postupka.

Što je s vrijednom imovinom Tkaonice?

Posebnu pozornost privlači imovina nekadašnjeg industrijskog kompleksa.

Prema Službenom glasniku Općine Ljubuški iz prosinca 2018. godine, Ljubuška tkaonica bila je navedena kao posjednik parcele 2116/1, na kojoj su evidentirane zgrade površine 9.713 četvornih metara i dvorište površine 41.731 četvorni metar. Ukupno je riječ o 51.444 četvorna metra, odnosno približno 5,14 hektara.

Međutim, riječ je o povijesnom katastarskom podatku o posjedu, a ne o potvrdi današnjeg zemljišnoknjižnog vlasništva. Bez aktualnog zemljišnoknjižnog izvatka nije moguće utvrditi koja je točno imovina danas u vlasništvu društva.

Još je 2014. godine Federalna televizija izvještavala o propasti Tkaonice, navodeći da se vrijednost njezina zemljišta tada procjenjivala na oko pet milijuna KM. Ta procjena stara je dvanaest godina i ne može se smatrati današnjom tržišnom vrijednošću nekretnina.

Upravo zbog toga važno je utvrditi što sve ulazi u stečajni plan i kakva je procjena imovine napravljena prije njegova usvajanja.

Pritom treba naglasiti da prijenos vlasničkog udjela u društvu ne znači automatski da nekretnine društva postaju osobno vlasništvo novog osnivača.

Dugovi, radnici i pitanje potraživanja

Ljubuška tkaonica godinama je predstavljala jedan od najpoznatijih primjera propasti industrije u zapadnoj Hercegovini.

Poduzeće je nekada zapošljavalo oko 580 radnika, a nakon neuspjele privatizacije iz 2002. godine uslijedile su godine financijskih problema, neisplaćenih plaća i neriješenih radničkih prava.

Stečajni postupak otvoren je u studenome 2017. godine.

Prema službenom popisu Porezne uprave Federacije BiH, na dan 30. lipnja 2025. godine Ljubuška tkaonica imala je evidentirane porezne obveze od 688.299,70 KM, uključujući glavnicu i kamate.

Nije potvrđeno jesu li te obveze u međuvremenu podmirene, izmijenjene ili na drugi način obuhvaćene stečajnim planom.

Dodatna pitanja otvara način na koji je Stanislav Mucić stekao pravo na stopostotni udio u poduzeću. Objavljeno sudsko rješenje potvrđuje pretvaranje priznatih potraživanja u kapital, ali ne donosi njihov detaljan pregled, podrijetlo ni eventualne ranije prijenose između vjerovnika.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.