Mile Lasić: Raguž trči u vlast, u novu platformu, u zagrljaj Budimiru, Lijanoviću ili Jurišiću

... stranke iz Sarajeva vlast će i dalje biti neefikasna, prenose Nezavisne novine.

Ovakvo stanje u FBiH, u kojoj se na manje od tri mjeseca do početka kampanje za opće izbore već zauzimaju pozicije te se naziru moguće nove-stare koalicije, vide eminenti profesori političkih nauka i analitičari. Svi oni, naime, smatraju da je potpuno svejedno koja će stranka ili blok dobiti izbore u situaciji kada ponovo neće doći do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova.

Kako god, da su izbori sutra, sasvim izvjesno da bi se odsudna borba u FBiH vodila između ponovo "zbliženih" SDA i SDP-a, sa jedne, te SBB-a i DF-a Željka Komšića, sa druge strane, iako zbog složenih političkih odnosa u ovom trenutku nijedna od ovih partija nije spremna da javno izrazi spremnost za paktiranje.

Kada je, pak, riječ o hrvatskoj političkoj sceni, situacija je prilično jasna.

HDZ BiH je okupio oko sebe sve relevantne političke snage, izuzev HDZ 1990, koji je napravio zaokret iz statusa "druge temljene hrvatske stranke" do partije koja se kreće u pravcu pokušaja profiliranja "državotvorne politike", pišu Nezavisne.

Pitanje je, međutim, da li će im to donijeti izborni uspjeh i ozbiljan rezultat među hrvatskim biračkim tijelom, ili će "devedesetku" ova politička hrabrost i avanturizam u oktobru odvesti na margine političke scene.

Ostale stranke s hrvatskim predznakom, prema mišljenju analitičara, mogu računati na uobičajeni broj glasova i mandata, ali ne mogu značajnije kreirati predstavljanje Hrvata u institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

Sve ovo upućuje na to da ne možemo očekivati značajnije promjene u društvu, sa čim se slaže i Šaćir Filandra, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

"Generalno, od narednih izbora ne očekujem bitnije promjene sadašnjeg stanja, jer nije došlo do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova, što znači da će se etničke tenzije zadržati", smatra Filandra.

Prema njegovom mišljenju, zbog različitih grupiranja još je rano govoriti o predizbornim koalicijama, ali vjeruje da su izborna iznenađenja u FBiH aposlutno moguća.

"Ne treba unaprijed da budemo pesimisti, ali, objektivno, nema političkih pretpostavki da će s novom vlasti, ko god to bude, biti nešto drugačije. Cijenim da nije realno očekivati neka radikalna poboljšanja", kaže Filandra.

Njegovo mišljenje donekle dijeli i Asim Mujkić, kolega sa fakulteta, koji podsjeća da su bh. izbori uvijek partikularni, "jer se glavne borbe vode unutar pojedinih etničkih blokova".

Riječ je o tome koja će od elita dobiti novi mandat da vlada dijelom koji kontroliše, uključujući i resurse. U srpskom i hrvatskom bloku stvari su potpuno jasne, ali kod Bošnjaka će se morati ići u koalicije. Na kraju, vjerujem da nijedna strana neće ostvariti neku prednost", navodi Mujkić.

Upravo je ovo razlog, smatra ovaj profesor, što će "u bošnjačkom dijelu BiH" vlast i dalje biti neefikasna.

"Svi oni će morati da računaju na povećano nepovjerenje građana i nisam siguran da ćemo imati veliku izlaznost i odziv u oktobru", zaključuje Mujkić.

Mile Lasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i član Ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH, kaže da na političkom obzorju ne vidi ništa novo, već je sve "beskrajno staro i već viđeno".

"Slabo se čemu nadati i posve je svejedno tko će sa kim i protiv koga ako se neće slijediti iskustva nekih drugih zemalja, poput, na primjer, Austrije ili Nizozemske, koje su koristile iskustva konsocijacijske demokratije", kaže Lasić.

Kao jedinu novinu na političkoj sceni izdvaja potpisivanje deklaracije pet narodnjačkih stranaka BiH, no smatra da je to već potrošeno političko pitanje od kojeg na ovim izborima, zbog stalnog međusobnog konfrontiranja tih stranka, neće biti ništa.

Kada je, pak, riječ o položaju Hrvata, Lasić je uvjeren da se ništa značajnije ne može promijeniti "sve dok Hrvatima drugi biraju političke predstavnike".

"Ja podržavam pluralizam kod Hrvata, koji je akutalizirao Martin Raguž (lider HDZ 1990), jer je monopol koji ima HDZ BiH štetan po Hrvate, zbog čega sam zaradio velike progone u Mostaru. Međutim, ovdje se radi o drugome, sada Raguž trči u vlast, u novu platformu, u zagrljaj Budimiru, Lijanoviću ili Jurišiću, a to je apsolutno pogrešno i samo bi mu se moglu razbiti o glavu", zaključuje Lasić.

Stanje "permanentne privremenosti"

Suad Arnautović, doktor političkih i izbornih sistema i član SIP-a BiH, kaže da, bez obzira na to što je to paradoks, jedine snage koje mogu nešto promijeniti su političke stranke.

"Sva koncentracija moći situirana je u vrhovima političkih stranaka. Oni koji nas 18 godina drže u željeznim okovima etnonacionalizma i čuvaju status quo, utemeljen na raspirivanju međusobnih strahova, ti isti su jedino u prilici da stanje promijene", ističe Arnautović. On zaključuje da je ustavnopravni okvir "luđačka košulja" koji produžava rok trajanja etnonacionalistima.

"Sve dok se ta košulja ne skroji na drugačiji način, neće se desiti značajnije promjene u političkom sistemu FBiH i BiH, bez obzira na to ko bude izabran", kaže on te zaključuje da je sadašnje stanje - stanje permanentne privremenosti.

Nezavisne novine