FOTO  LOGIKA SKAKAČA Brnabićki koja negira genocid počasni skok, Stanivukoviću opoziv pozivnice, a Bilbiji nema čamca

Ana Brnabić u Mostaru
Hercegovina.info

Nemanji Bilbiji nije dopušteno da iznajmi gumenjak ispod Starog mosta, gradonačelniku Banja Luke Drašku Stanivukoviću povučena je pozivnica na tradicionalnu manifestaciju – 455. skokove, a za premijerku Srbije Anu Brnabić jučer su mostarski skakači skočili počasni skok. Je li logika mostarskih skakača da logike nema, ili za jedne vrijedi jedna logika, a za druge druga. 

“Ne mislim da je bio genocid. Mislim da je… Znate, mislim da je bio užasan, užasan zločin, ali genocid je u suštini kada… Genocid je kada pobijete cijelu populaciju, žene, djecu, a to ovdje nije bio slučaj”, kazala je Brnabić u emisiji “Conflict Zone” na temu Srebrenice. 

“Prihvaćam da je bio užasan zločin. Srbija je isporučila osobu koja je optužena za taj ratni zločin. Isporučili smo tu osobu. Suđeno mu je, sada je u zatvoru”, dometnula je. Ipak, mostarski skakači koji očito ne djeluju ujednačeno po svim pitanjima negiranja genocida, jučer su Brnabićki skočili počasni skok.

Ona je kazala da se ovdje osjeća lijepo, da je Mostar nestvaran i doći će opet. Mladi pak Stanivuković mostu nije primirisao. Skakači su mu opozvali pozivnicu na skokove. 

“Poštovani gradonačelniče Stanivuković, jako nam je žao što vaš dolazak na 455. tradicionalne skokove ovim putem otkazujemo. Srebrenica je bolna rana svih nas i uvijek će biti. Na ovom mostu 11. lipnja skokom bez aplauza 'Mostari' obilježavaju Dan žalosti. Srebrenica je otvorena rana svih nas, a vaše izjave u medijima su nešto što je dodatno potreslo sve nas i ovom narodu ponovo stavilo so na otvorenu ranu”, pisali su u dopisu Stanivukoviću.  On je pak skakačima bio kriv jer se negativno osvrnuo na nametnuti Inzkov zakon. 

Također, i Nemanji Bilbiji, igraču Zrinjskog, koji je s obitelji htio provozati gumenjakom ispod Starog mosta isto nije dopušteno. On s genocidom nema veze, ali ima sa Zrinjskim.

Most, koji je sam po sebi simbol spajanja, trebao bi biti podjednako dostupan svima, naš i svačiji i vječno zapravo ničiji da ga se privatizira, bez obzira na političku, vjersku i drugu opredijeljenost.