Federalno ministarstvo financija ima gotovo 260 milijuna KM potraživanja, dužni im i Deponija Mostar i Vodovod Posušje

Ured za reviziju institucija u FBiH dao je Federalnom ministarstvu financija pozitivno mišljenje za financijske izvještaje, ali mišljenje s rezervom za usklađenost poslovanja. Među ključnim nalazima su nenaplaćena potraživanja po kreditima prenesenima na krajnje korisnike, kašnjenje u rješavanju više tisuća žalbi, nejasni kriteriji pri raspodjeli gotovo 48 milijuna KM općinama i gradovima te slučajevi vezani uz javna poduzeća iz Hercegovine.

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH objavio je izvješće o financijskoj reviziji Federalnog ministarstva financija za 2025. godinu. Ministarstvom rukovodi federalni ministar financija Toni Kraljević, imenovan 28. travnja 2023. godine, a revizori su, uz pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima, dali mišljenje s rezervom o usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

Razlozi za rezervu nisu formalne prirode. Revizori su utvrdili da Ministarstvo nije osiguralo jedinstvenu primjenu propisa kod obračuna naknada zaposlenih za rad u komisijama, da nisu poduzimane aktivnosti predviđene za uvođenje Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, da žalbe nisu rješavane u zakonskim rokovima, da radno vrijeme i evidencije o radnom vremenu nisu usklađeni s propisima te da za naplatu potraživanja po vanjskom dugu, plaćenih iz Proračuna FBiH, nisu poduzete sve zakonom propisane aktivnosti.

FR 2025 Federalno Ministarstvo Finansija by Uredništvo hercegovina info

Potraživanja od najmanje 259,9 milijuna KM

Najveći iznos u revizorskom nalazu odnosi se na potraživanja po vanjskom dugu koja su prenesena na krajnje korisnike kreditnih sredstava, a koja su plaćena iz Proračuna FBiH. Revizori navode da za naplatu potraživanja u iznosu od najmanje 259.956.651 KM nisu poduzete sve zakonom propisane aktivnosti.

U izvješću se pojašnjava da su potraživanja po vanjskom dugu, prenesena na krajnje korisnike kreditnih sredstava, u Glavnoj knjizi Trezora iskazana u iznosu od 264.257.720 KM. Riječ je o obvezama koje su izmirene iz Proračuna FBiH po kreditima koji su supsidijarnim ugovorima preneseni na krajnje korisnike. Od toga je 261.135.403 KM iskazano kao sumnjiva i sporna potraživanja, dok je 3.122.317 KM iskazano kao redovna potraživanja.

Najveći iznosi odnose se na JP “Željeznice FBiH” u iznosu od 166.028.647 KM i JP “Ceste FBiH” d.o.o. Sarajevo u iznosu od 69.830.602 KM. Među krajnjim korisnicima nalaze se i javna poduzeća i jedinice lokalne samouprave iz Hercegovine: JP “Vodovod” d.o.o. Posušje s 6.071.471 KM, JP “Deponija” Mostar s 4.295.270 KM, JP “Li-Čistoća” Livno s 3.947.278 KM te Općina Grude s 2.172.617 KM.

Revizori navode da su s JP “Li-Čistoća” Livno, KJP “10. juli” Bosanska Krupa i Općinom Grude ranije zaključeni reprogrami, ali da se obveze ne izmiruju i da daljnjih aktivnosti na naplati potraživanja nije bilo. Za potraživanja od JP “Vodovod” d.o.o. Posušje nisu poduzete mjere naplate, dok za potraživanja od JP “Deponija” Mostar nije aktivirana garancija.

Mostar u revizorskim nalazima: Deponija i Vodovod

Mostar se u ovom izvješću pojavljuje na dva posebno važna mjesta.

Prvo, JP “Deponija” Mostar navedena je među krajnjim korisnicima kod kojih su evidentirana sumnjiva i sporna potraživanja. Iznos koji se odnosi na ovo javno poduzeće je 4.295.270 KM, a revizori su posebno istaknuli da za ta potraživanja nije aktivirana garancija.

Drugo, revizori ponovno problematiziraju kredit JP “Vodovod” d.o.o. Mostar. Prema izvješću, u 2025. godini je umjesto krajnjeg korisnika plaćeno 2.201.511 KM, od čega se 2.102.854 KM odnosi na glavnicu, 59.232 KM na kamate, a 39.425 KM na takse. Preostale obveze po glavnici kredita na dan 31. prosinca 2025. iznosile su 6.199.916 KM.

Revizori navode da JP “Vodovod” d.o.o. Mostar nije plaćao ove obveze, što je izravno utjecalo na izdatke Proračuna FBiH jer Federacija obveze prema kreditorima mora izmiriti u ugovorenom i dospjelom roku. Ministarstvo je ranije navelo da nije u posjedu originalnog supsidijarnog sporazuma niti ovjerene kopije, zbog čega potraživanje od JP “Vodovod” Mostar nije evidentirano.

Ministarstvo je tijekom ranijeg razdoblja, ali i u 2025. godini, od JP “Vodovod” Mostar tražilo izjašnjenje i dostavu dokumentacije u vezi sa supsidijarnim sporazumom za kredit Svjetske banke IDA 34000, projekt “Voda za Mostar”. No, prema nalazu revizora, JP “Vodovod” Mostar se nije očitovao, a Ministarstvo nije poduzimalo daljnje aktivnosti na osiguranju dokumentacije niti se obratilo kreditoru.

U preporukama revizori zato traže da se osigura vjerodostojna dokumentacija po kreditu JP “Vodovod” d.o.o. Mostar i evidentiraju potraživanja od krajnjeg korisnika u skladu s računovodstvenim politikama i uputama o evidentiranju vanjskog duga FBiH u Glavnoj knjizi Trezora.

Gotovo 48 milijuna KM općinama i gradovima

Revizori su posebno izdvojili i kapitalne transfere jedinicama lokalne samouprave. U Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna kapitalni transferi iskazani su u iznosu od 47.990.063 KM, a odnose se na sredstva za gradove u iznosu od 20.111.986 KM i općine u iznosu od 27.878.077 KM.

Vlada FBiH je 11. prosinca 2025. donijela odluku o raspodjeli sredstava u iznosu od 48.000.000 KM općinama i gradovima, s pojedinačnim iznosima po projektima. Ministarstvo je s gradovima i općinama ugovore zaključilo u prosincu 2025. godine, a korisnici su izvješće o utrošku sredstava dužni dostaviti najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.

Međutim, revizori su upozorili na način bodovanja i odabira. Prema nalazu, dio kriterija nije bio jasno definiran i mjerljiv, niti je jasno utvrđena dokazna dokumentacija. Posebno su istaknuli da su opći kriteriji u velikoj mjeri imali karakter obvezne dokumentacije za formalno-pravnu ispravnost prijave, dok je jedan od općih kriterija bila “preporuka o realizaciji projekta, ukoliko postoji”, bez navođenja čija je preporuka relevantna.

U jednom dijelu revizori navode i primjer Općine Dobretići, gdje je za projekt rekonstrukcije interijera, ulaznog portala i zvonika crkve sv. Ante Padovanskog, prva faza, dodijeljeno 11 bodova za kriterij projektno-tehničke dokumentacije, iako, prema nalazu, nije dostavljena dokumentacija tražena javnim pozivom niti je prezentirano na osnovi čega je izvršeno bodovanje.

Tisuće neriješenih žalbi

Revizori su utvrdili i ozbiljan problem u drugostupanjskom upravnom postupku. Tijekom 2025. godine riješeno je 2.685 predmeta, ali je na dan 31. prosinca 2025. godine neriješeno ostalo 4.345 predmeta.

U izvješću se navodi i urgencija Kantonalnog poreznog ureda Zenica od 24. siječnja 2025. godine, u kojoj je upozoreno da žalbeni postupci traju po nekoliko godina, što utječe na rad poreznih organa, poslovanje poreznih obveznika i prikupljanje značajnih sredstava. Neki predmeti iz urgencije dostavljeni su Ministarstvu kao drugostupanjskom organu još u razdoblju od 2017. do 2022. godine, a riješeni su tek 2025., nakon proteka više od sedam godina.

Revizori zaključuju da se rješenja po žalbama na upravne akte prvostupanjskih organa nisu donosila u roku od 30 dana, kako je propisano Zakonom o upravnom postupku.

Dvanaest starih preporuka ostalo nerealizirano

Izvješće pokazuje i da se dio problema ponavlja. Nakon revizije za 2025. godinu dano je ukupno 18 preporuka, od čega je šest novih, a 12 preporuka već je bilo dano u reviziji za 2024. godinu i ostalo je nerealizirano.

Među nerealiziranim preporukama su one koje se odnose na naplatu potraživanja po kreditima prenesenima na krajnje korisnike, dokumentaciju za kredit JP “Vodovod” d.o.o. Mostar, rješavanje žalbi u zakonskom roku, uvođenje međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, usklađivanje registra proračunskih korisnika te funkcionalnost Centralne harmonizacijske jedinice.

Revizori su u dijelu o postupanju po pismu menadžmentu naveli da je od šest preporuka dvije implementirano, jedna djelomično, dok za tri preporuke aktivnosti nisu poduzete. Njihova ocjena je izravna: rukovodstvo nije pokazalo spremnost za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti jer većina preporuka nije implementirana.

Ovo izvješće zato ne otvara samo pitanje pojedinačnih propusta. Ono pokazuje da Federalno ministarstvo financija, kao institucija kroz koju prolaze proračun, dug, trezor i kontrola javnih financija, godinama nosi dio istih neriješenih problema: sporu naplatu potraživanja, neprecizne kriterije raspodjele novca, administrativne zaostatke i nepotpunu dokumentaciju za projekte čije obveze na kraju plaća Proračun FBiH.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.