Dio branitelja dobiva znatno manje od minimalne mirovine

Izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju nisu oštećeni samo demobilizirani branitelji koji ove godine odlaze u starosnu mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života, nego i oni koji imaju najmanje 20 godina staža, ali nemaju minimalno tri godine sudjelovanja u obrani zemlje.

Branitelji koji ove godine odu u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života imat će mirovinu od 434 KM, što je za 230 KM manje od minimalne, koja iznosi 666,72 KM, i to sve, kako se navodi, zbog izmjena članka 81. Zakona o MIO-u koji se odnosi na izračun najniže starosne mirovine, piše Faktor.

Tko je zaštićen

Branitelji koji odu u mirovinu s najmanje 20 godina staža, ali nemaju minimalno tri godine sudjelovanja u obrani zemlje te se umirove sa 65 godina života, imat će mirovinu od 470 KM.

Nije mali broj građana Federacije koji rade i po 30 godina, ali nemaju ni 20 godina staža, ponajviše zato što im poslodavci nisu uplaćivali doprinose.

Prije izmjena Zakona o MIO-u, osobe koje su odlazile u starosnu mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na minimalnu mirovinu, koja danas iznosi 666,72 KM.

"Zvali su me predsjednici nekoliko braniteljskih udruga demobiliziranih branitelja i pitali je li to istina. Pitao sam ih zar nisu pročitali vlastiti zakon. Ako branitelj ima tri godine rata i najmanje 20 godina staža, može otići u prijevremenu povoljniju mirovinu i njegova mirovina ne može biti niža od minimalne, koja sada iznosi 666,72 KM. Tu su zaštićeni. Tko se nije priključio obrani zemlje do 25. prosinca 1992. godine, imat će manju mirovinu jer neće imati najmanje tri godine sudjelovanja u obrani, a takvih je, nažalost, najviše. Svi će imati umanjenje, osim onih koji imaju 40 godina staža", rekao je za Faktor Amir Orlović, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Orlović upozorava i da se nova diferencijacija najnižih starosnih mirovina temelji na prosječnoj plaći od 1.500 KM. To znači da bi osoba s 15 godina staža i 65 godina života, uz prosječnu plaću od 1.500 KM tijekom radnog vijeka, mogla očekivati mirovinu od 434 KM.

Kritike na račun političara

"Tko će imati konstantnu prosječnu plaću od 1.500 KM? Lako je parlamentarcima koji sjede 20 i više godina u parlamentarnim klupama. Kada odu u mirovinu, dobiju visoku otpremninu, mogu kupiti novi automobil i ponovno se vratiti na posao jer im to zakon omogućava. No, to nitko ne govori", ističe Orlović.

Dodaje kako u njegovom susjedstvu ima najmanje deset ljudi koji rade od završetka rata 1996. godine, a imaju tek 20 godina staža.

"Gdje je ostatak? Zavod će doplatiti najviše tri godine ako nedostaju za mirovinu, ništa više. Poslodavci su ljude ucjenjivali da rade, gazilo se njihovo dostojanstvo. Govorilo se da će doći vrijeme kada to više neće moći raditi i došlo je, ali sada se donose zakoni o zapošljavanju stranaca kako bi se ponovno moglo uvjetovati domaće radnike, umjesto da se u poduzećima stvore uvjeti u kojima će radnici tvrtku doživljavati kao vlastitu. Samo takve tvrtke uspijevaju", zaključio je Orlović.