Bivši načelnik jamčio za kredit za kupnju krava, godinama kasnije banka mu skinula novac s računa
Loše upravljanje i sporni kreditni plasmani Balkan Investment Banke, koja je kasnije poslovala pod nazivom Banka Srpske i završila u stečaju, i danas ostavljaju posljedice na građane koji su jamčili za kredite. Među njima je i bivši načelnik općine Pale Slobodan Savić, koji tvrdi da je prije gotovo dva desetljeća pristao biti jamac za kredit namijenjen obnovi štale, a na kraju se suočio s prisilnom naplatom duga.
Savić je za portal CAPITAL ispričao kako je u veljači 2008. godine pristao jamčiti za kredit od 30.000 KM, vjerujući da pomaže suprugu Jasminke Petrović u obnovi štale za krave. Međutim, tvrdi da je tek godinama kasnije doznao da je kao korisnica kredita navedena upravo Petrović.
Kada je otplata kredita zapela, banka je počela naplaćivati dug od jamaca. Savić navodi kako mu je s računa skinuto 3.000 KM, nakon čega je pokrenuo pravnu bitku koja nije završila u njegovu korist.
Tvrdi da nije znao kome zapravo jamči
„Ne samo to, nisam znao da sam njoj jamac. Vjerovao sam da potpisujem jamstvo za kredit njezinu mužu. Godinama kasnije saznajem da nije plaćala rate, kada su mi povukli 3.000 KM s računa. Očito je da su mijenjali ugovor o kreditu i umjesto njegova naveli njezino ime”, tvrdi Savić.
Prema njegovim riječima, supruga korisnice kredita nije osobno poznavao, a na jamstvo je pristao na nagovor nekadašnjeg kolege, bivšeg načelnika općine Istočni Stari Grad Kostadina Plakalovića.
Uz Savića, jamci za kredit bili su Milomir Lučić i sam Plakalović.
Savić smatra da kredit nije smio biti odobren jer je Jasminka Petrović u trenutku sklapanja ugovora bila nezaposlena. Navodi i kako je Banka Srpske naknadno priznala da nije mogla utvrditi njezinu kreditnu sposobnost.
Zbog toga je podnosio kaznene prijave i pokretao sudske postupke protiv banke i odgovornih osoba, smatrajući da je kredit odobren protivno propisanim uvjetima.
Dokumentacija koju je pregledao CAPITAL pokazuje da su Savić i Lučić sudskim putem pokušali ishoditi utvrđenje ništetnosti ugovora o jamstvu.
Međutim, Viši gospodarski sud u Banjoj Luci u veljači 2020. godine utvrdio je da su ugovori o kreditu i jamstvu sklopljeni u propisanom obliku te da žalbeni navodi nisu osnovani. Sud pritom nije utvrdio da je Petrović bila kreditno nesposobna.
Korisnica kredita priznaje dug, ali tvrdi da je i sama prevarena
Jasminka Petrović ne osporava da je podignula kredit niti da je dio duga ostao nepodmiren. Potvrđuje i da su Savić i Lučić bili njezini jamci.
„Da, Savić mi je bio jamac, kao i Milomir Lučić. Većim dijelom vratila sam taj kredit, ali jedne godine zbog kašnjenja došlo je do prisilne naplate. Zbog toga sam novac koji je naplaćen od Lučića njemu osobno vraćala, kako su mu skidali, a Saviću nisam”, kazala je Petrović.
Dodaje kako ne zna koliko je novca ostala dužna Saviću.
Tvrdi da je danas umirovljenica te da joj banka za otplatu kredita uzima polovicu mirovine, zbog čega joj mjesečno ostaje svega 170 KM.
„Kada odem u banku i dam svoju karticu, oni zovu u Banju Luku, kažu da imaju blokiranog korisnika i odbiju mi pola mirovine. Ja to ne mogu nikako vratiti, meni od mirovine ostaje 170 maraka. Za taj kredit kupila sam krave, nisam otišla na kruzer i putovanje niti kupila Audi”, ispričala je Petrović.
Objašnjava kako je kredit iskoristila za kupnju 18 krava, ali se ubrzo suočila s poslovnim poteškoćama. Prema njezinim riječima, mljekara je prestala otkupljivati mlijeko, dok su poticaji za poljoprivredu kasnili.
Zbog svega toga nije mogla redovito otplaćivati kredit.
Na pitanje zašto je novac vraćala Lučiću, a ne i Saviću, odgovorila je da je Lučić bio u težoj materijalnoj situaciji.
„Shvatite kako hoćete, tako je bilo”, poručila je Petrović.
Banka propala, a posljedice kredita ostale
Slučaj bivšeg načelnika Pala samo je jedan od primjera dugotrajnih posljedica kreditnih plasmana Balkan Investment Banke, čije su poslovanje obilježile brojne nepravilnosti i rizična ulaganja.
Nakon propasti banke pod litavskim vlasnicima, na njezinim je temeljima osnovana Banka Srpske, koja je 2017. godine završila u stečaju.
U stečajnom postupku ostao je zarobljen znatan dio depozita građana i poduzeća, dok su problemi s naplatom ranije odobrenih kredita nastavili opterećivati dužnike i jamce.
Prema podacima koje navodi CAPITAL, vrijednost kreditnih plasmana banke do otvaranja stečaja iznosila je 171,33 milijuna KM.
Od toga se 148,43 milijuna KM odnosilo na kredite poduzećima i institucijama, dok je preostali iznos bio plasiran stanovništvu.
Poslovanje banke obilježilo je odobravanje kredita uz nedostatnu procjenu rizika, uključujući plasmane povezanim poduzećima, među kojima su bila i društva registrirana u offshore zonama.
Krediti su odobravani i povezanim osobama bez odgovarajućih podataka o adresi, dok su kao instrumenti osiguranja prihvaćani i vrijednosni papiri stranih državljana koji nisu bili propisno ovjereni niti javnobilježnički obrađeni.
Iako je Banka Srpske završila u stečaju prije gotovo deset godina, slučaj Slobodana Savića pokazuje kako posljedice njezina poslovanja za pojedine građane traju i danas.