50. Biskupska konferencija: 95 posto katolika se nije vratilo u RS zbog stava državne vlasti

O temama zasjedanja govorio je predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, a na zasjedanje se osvrnuo i dopredsjednik kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski.

Biskup Komarica je u svom obraćanju izrazio riječi zahvale djelatnicima sredstava društvenog priopćivanja za dosadašnji doprinos u prikazivanju života i rada Katoličke Crkve u BiH te izrazio nadu za nastavak dobre suradnje u budućnosti. Zahvalio im za njihovo nastojanje da prenesu istinu u javnost istaknuvši da ih u tome podupire te da su tom duhu na istom putu jer predstavnici Crkve imaju poslanje naviještati istinu dok novinaru imaju zadaću prenositi istinu o životu i čovjeku.

Na zamolbu novinara da prokomentira nedavni napad na Samostan sestara milosrdnica u Banjoj Luci, biskup Komarica je kazao da je, po primljenoj obavijesti o kamenovanju samostana, uputio pismo ministru unutarnjih poslova Republike Srpske Stanislavu Čađi apelirajući da se slučaj stavi pod određeni stupanj ozbiljnosti te da se učini sve potrebno kako bi se sigurnijim osjećali i stanovnici drugih samostana kao i svi građani.

Govoreći o općoj situaciji prognanih katolika u Republici Srpskoj, rekao je da se preko devedeset i pet posto još nije vratilo na svoja ognjišta, a kao razloge tomu naveo je nedostatak političke volje, materijalne pomoći, te službeni stav državne vlasti.

Kardinal Puljić je izrazio radost što je kao vrhbosanski nadbiskup imao prigodu biti domaćin 50. jubilarnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH kazavši kako je, nakon iznošenja retrospektive gotovo šesnaestogodišnjeg djelovanja na početku zasjedanja, ostao iznenađen bogatim djelovanjem Konferencije i njezinih tijela, Vijeća i Komisija.

Dodao je da su na sve dobro ponosni, ali i da su svjesni potrebe samokritike. "Zahvaljujem biskupima za iskazanu solidarnost povodom presude Općinskog suda. Drago mi je što su kao biskupi zauzeli jasan stav i to ne samo u odnosu na ovo što se događa meni odnosno Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom nego i u odnosu na slične presude prema mnogim drugim građanima na temelju obespravljujućeg zakona. Postoji djelovanje po zakonu, ali postoji i djelovanje po moralu i pravdi. Ovdje je po zakonu urađeno ispravno, ali je donesena moralna nepravda, jer ljudima se oduzima privatno vlasništvo. Ne samo meni nego i drugim ljudima", kazao je kardinal Puljić.

Na novinarski upit, hoće li ispoštovati odluku Suda i izići iz prostorija, kardinal Puljić je izrazio nadu da će doći do pametnog rješenja prije toga čina imajući u vidu da je riječ o privatnom vlasništvu te da ima dovoljno razloga radi kojih ovu presudu ne smatra pravednom te da ima moralno pravo braniti imovinu Crkve i svoj opstanak u toj imovini.

Odgovarajući na upit, kako riješiti problem neravnopravnosti Hrvata u Sarajevu, kardinal Puljić je kazao da treba ići putem jednakopravnosti.

"Za jednu državu je ponos kada je svaki građanin siguran i radostan u svome domu. Mi želimo takvo društvo - da svaki građanin u svakom mjestu BiH bude siguran, slobodan i da se osjeća zbrinut u smislu da ne mora strahovati za svoj život, za svoju djecu, za svoj posao, za svoj dom. To je dužnost i to ne samo ne samo radi katolika. Pravo je da ja kao nadbiskup govorim za katolike jer sam na neki način zadužen, ali ne znači da mi sad tražimo privilegiju na račun drugoga. To ne bi bilo katoličko naučavanje - to bi bilo protivno mojoj vjeri. Moja vjera naučava pravdu, pravednost i jednakopravnost. I u tom smislu što god želim za katolike želim i drugima", kazao je kardinal Puljić.
kta