“TKO JE JAMIO, JAMIO...” Ništa od revizije privatizacije

Reviziju više nitko i ne spominje, niti se njome namjerava baviti. Istina, vlasti u HNŽ-u nema više od godinu dana, ali i nakon što se uspostavi, na reviziji se neće raditi, već će se, navodno, čekati donošenje zakona o reviziji privatizacije na federalnoj razini, a kad će se on donijeti, još se ne zna.
Od svih političkih stranaka za reviziju se otvoreno još samo zalaže SBB, stranka koja neće biti dio županijske vlasti, a koja s tri zastupnika u Skupštini ne može ništa značajnije uraditi.

"Tko je jamio, jamio...", sad već legendarna izjava Ljube Ćesića Rojsa, generala HV-a i tadašnjeg zastupnika u Saboru RH, po svemu sudeći će se ostvariti u HNŽ-u.

Ponavljaju se neki procesi

U privatizacijskom procesu na području HNŽ-a u potpunosti su uništene nekadašnje uspješne tvrtke poput "Đure Salaja", MI Soko, a itekako su sporni procesi jablaničkog Granita, čapljinske Laste... o čemu je Dnevni list u nekoliko navrata dokumentirano ukazivao.

Agencija za privatizaciju HNŽ-a je poništila neke od tih ugovora, kao što je, primjerice, bio slučaj s Hekomom, gdje je ponovno proveden privatizacijski postupak, koji se ovaj put pokazao u boljem svjetlu i uspješno je urađena cijela procedura, a novi vlasnik je ispoštovao odredbe.

Direktor Agencije za privatizaciju HNŽ-a Alija Tipura je početkom ove godine u intervju za Dnevni list najavio kako će se ponovno provesti privatizacijski postupak oko tvrtki MI Soko, Granita, Unisa iz Prozora, hotela 'Neum'...
Također, tom prilikom je naveo kako je bilo i dosta pozitivnih primjera privatizacije, kao što su: APRO farma Buna, zatim Autoprijevoz Mostar, Šipad, hotel 'Sunce' Neum...

Oporbeni prijedlog

Dnevni list podsjeća kako je u studenom 2009., na prijedlog oporbe, na sjednici Skupštine HNŽ-a donesena odluka o formiranju Komisije za analizu privatizacije, sastavljene od sedam zastupnika različitih parlamentarnih skupina. Komisija je imala rok od 90 dana izvršiti detaljnu analizu procesa, napraviti zapisnik i proslijediti ga u Skupštinu, nakon čega se trebalo jasnije znati kako se odvijao privatizacijski proces u HNŽ-u i time izdvojili primjeri uspješne i propale privatizacije.
Komisija za vrijeme svog mandata nije uspjela učinila mnogo po tom pitanju, već su tek dogovorili kriterije analize predmeta. Ubrzo je započela predizborna kampanja i tijekom koje se na "sva zvona" pričalo o privatizaciji i potrebi za revizijom. Čim su prošli izbori, "spuštena je i zavjesa" oko privatizacijske priče. Više je nitko i ne spominje, niti se sjeća obespravljenih radnika.

Ekonomski institut tvrdi da nije ispunjen nijedan od ciljeva privatizacije

Studija gospodarstva Grada Mostara koju je radio Ekonomski institut iz Sarajeva pokazala je kako na području grada i županije proces privatizacije nije na očekivanoj razini ispunio nijedan od postavljenih ciljeva.

Izvedena je bez ikakvog ekonomskog koncepta, dajući prednost tehnikama nad strategijom privatizacije kojom je trebalo osigurati postizanje spomenutih ciljeva.
Privatizacija na području Grada Mostara je provedena pod utjecajem liberalnog i voluntarističkog koncepta privatizacije koji je znatno odstupao od onoga koji je preveden na području FBiH.

Preko tendera izvršena je u velikoj privatizaciji do kraja 2007. godine privatizacija samo tri poduzeća (Soko Zrakoplovstvo, Velmos i Merkur) i to na način da je za 58,960.000 maraka državnog kapitala ostvarena cijena u gotovom iznosu od 4,360.000 maraka.

Na području grada Mostara privatizirano je 50,6 posto kapitala iz HNŽ-a. U privatizaciji državnog kapitala na području grada dominirala je metoda javne ponude dionica za uplatu preko vaučera. Time se proveo koncept masovne privatizacije koji je poznat po tome što ima za cilj da se državni kapital prenese na privatne kvazi vlasnike koji zatim tragaju za strateškim investitorima koji su sposobni izvesti restrukturiranje. Ovaj je koncept shvaćen doslovno, pa je najveći dio vrlo vrijednih potencijala državnih poduzeća ponuđen na većinsku privatizaciju preko vaučera.

Piše: Dalibor Drlje / Dnevni list