U prekomorskim zemljama živi oko 16000 iseljenika ljubuških korijena

...morali napustiti rodnu grudu, odvija se uspješno i pri samom je kraju. Veoma zahtjevni posao započet je prije dvije i pol godine, a osmislio ga je i glavni je nositelj Jure Rupčić, poznati Ljubuški matičar odnedavno u mirovini.

O tome će se izdati knjiga - zbornik, koja će biti svjedočanstvo jednog vremena i života, vrijedni povijesni zapis i trag o ljubuškim ljudima toga vremena u sklopu ukupne hrvatske iseljeničke stvarnosti i prošlosti. Završeno je oko 90 posto posla, neke od predviđenih pisanih tema autora su završene, neke su pri kraju, a preostale će stići najdalje za mjesec dana, potom predstoji preslagivanje, jezično dotjerivanje koje će trajati mjesec i pol tako da bi knjiga trebala izići u rano proljeće, točnije krajem ožujka.

- Budući da ne postoje gotovo nikakvi službeni podaci, državni ili u vjerskim ustanovama, radili smo terensko istraživanje od sela do sela na području cijele općine Ljubuški, razgovarali sa starijim judima, koristili njihove iskaze i želim ovom prigodom svima njima izraziti zahvalnost.

Taj posao je gotovo 100 % završen, od 30 sela trebamo još dobiti podatke samo iz Grljevića. Držimo daje jako bitno obuhvatiti prvu generaciju naših iseljenika, a odlazak smo podijelili na tri razdoblja: do Prvog svjetskog rata, između dva svjetska rata i nakon Drugoga svjetskog rata - kaže glavni urednik Jure Rupčić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dakle, radi se o odseljavanju u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Južnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland. Najviše odseljenih Ljubušaka je u Sjedinjenim Američkim Državama, osobito onih još živućih, a u Južnoj Americi prednjači Argentina (oko 80 %) pa tek onda donekle Čile, Peru... Mladi naraštaji nisu ni svjesni koliki opseg napuštanja rodnog kraja je pogodio Ljubuški kraj.

- Mislim da je zanimljivo spomenuti selo Grab iz kojeg imamo 214 iseljenika prve generacije, a iz Vitine, dosta većeg sela i područja, 215. No, u svakom slučaju jako je velik broj i iz jednog i drugog sela. Ako, primjerice, uzmemo Pregrađe, koje se može uzeti kao selo prosječne veličine i, usuđujem se reći, s jednom prosječnom gustoćom iseljavanja, iz kojega je 45 iseljenih, i pomnožimo s 30 sela dobit ćemo brojku od 1350 iseljenika prve generacije.

Kad to pomnožimo s tri (naraštaja), dobijemo podatak o 4.050 osoba. Brojku 4.050 pomnožimo s četiri, tj. s prosjekom članova obitelji, dobijemo brojku od ukupno 16.200 ljudi. Ti podaci nisu egzaktni niti mogu biti posve egzaktni, ali odražavaju jednu realnost i postotkom točnosti od 90 % - objašnjava Jure Rupčić.

Pojedinačna imena iseljenika po selima, bit će prikazana u posebnom poglavlju knjige. Uvod, riječ glavnog urednika i osnovni prikaz Ljubuškog, povijest i podneblje, bit će napisani i na engleskom jeziku. Knjiga će imati oko 450 stranica, tiskat će se u Grafotisku u Grudama najvjerojatnije u 2.000 primjeraka. Glavni nakladnik bit će općina Ljubuški, a bit će i drugih podupiratelja.

Knjiga će sadržavati imena uspješnih i istaknutih Ljubušaka, koji su se na neki svoj poseban način istaknuli u tuđini: Petar Herceg Tonić, heroj Pearl Harboura, dobitnik medalje časti američkog Kongresa, najvećeg američkog priznanja, poduzetnik Steve (Stipe) Bubalo, pripada skupini najbogatijih Hrvata u svijetu, obitelj Rašić u Argentini, braća Milenko i Ivan (roditelji Ora i Josip iz Klobuka), spadaju, u svjetskim razmjerima, u velike proizvođače mesa i druge hrane.

Tu je, isto tako, uspješni poslovni čovjek Mladen Buntić u Los Angelesu, boksač George (Jure) Čuvalo, veliko ime svjetskog profesionalnog boksa, glazbeni menadžer Toni Mandić, dr. Jure Miličević, živi u Clevelandu, sada u mirovini, ima dva fakulteta, radni vijek proveo je u svjetski poznatoj bolnici za srce, član je jedne američke medicinske akademije i drugi.

Što se tiče pismenosti ljudi koji su odlazili, najpismeniji su bili iseljenici iz sela Grabovnika. O tome imamo vjerodostojne podatke, a Grabovnik je selo koje je imalo jednu dugačku tradiciju pismenosti. Zanimljivo je da je iz sela Grljevića samo 14 iseljenika, to jeselo prosječne veličine, ali ljudi nisu odlazili u razmjerno većem broju. To se objašnjava time da su tradicionalno i dobro živjeli od duhana, imali su bogat stočni fond, svoje drvo za ogrjev... Prvi odseljenik iz Ijubuške općine bio je Ivan Kežić iz Crvenog Grma, koji je otputovao u SAD oko 1895. godine - iznosi neke zanimljive podatke Rupčić.

U uredništvu ovoga veoma značajnog istraživanja o iseljenicima iz ove zapadnohercegovačke općine su: Jure Rupčić, glavni urednik, dr. fra Andrija Nikić, Rudi Tomić u Torontu, prof. Drago Šaravanja, živio u Australiji sada povratnik u Zagrebu, fra Rade Vukšić, voditelj Hrvatske katoličke misije u švicarskoj, prof. dr. Božo Skoko u Zagrebu, prof. dr. Ante Čuvalo živio u SAD sada povratnik u Ljubuškom. Prof. dr, Ante Čuvalo, povjesničar po struci, posljednjih godinu dana je jako uključen i zajedno s Jurom Rupčićem odrađuju glavninu posla. Osim članova uredništva svoj doprinos dat će svojim prilozima i šestero vanjskih suradnika.

Ivan Kaleb | Večernji list