FOTO  Hercegovačko-neretvanska županija za neznalice

Demografija 

Na prostoru Hercegovačko-neretvanske županije 1991. godine, po posljednjem službenom  popisu stanovništva, živjelo je 215.726  stanovnika.

 

Površina županije iznosi 4.401 km2

Godišnje se prema nepotpunim podacima Federalnog zavoda za statistiku rodi oko 1900 djece. (Nepotpunom zbog toga što FZS ne vidi rođene u RH, pa tako primjerice vide samo 2 djece rođene u Neumu, dok u OŠ u istoj općini u prosjeku imamo 60 djece po generaciji). Umre približan broj ljudi (oko 1900).

Podaci o CIPS-dokumentima od 31.11.2009. godine

Zanimljivo je usporediti primjerice Zenicu, koja ima približan broj osobnih iskaznica (97.617)  kao Mostar, a ima čak 13.098 manje registriranih vozila (24.148) od Mostara, što govori o gospodarskim (ne)prilikama u usporedbi ta dva grada.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za školstvo Mostar, osnovne škole u HNŽ školske godine 2008/09 pohađa sveukupno 22.883 djece.

Od toga u osnovne škole po hrvatskom nastavnom planu i programu 12.947, a po bosanskom 9.936 djece. Škole po hrvatskom planu tek uvode devetogodišnje obrazovanje, tako da od 12.947 djece 214 nastavu pohađa po devetogodišnjem planu (uvedeno, ali ne i potpuno provedeno, samo u Mostaru), a 12.733 po osmogodišnjem. Kod bosanskog plana i programa devetogodišnje obrazovanje je u potpunosti zaživjelo već nekoliko godina.

Odnos djece koja osnovnu školu pohađaju po hrvatskom i bosanskom planu je naveden u tablici 

Srednje škole u školskoj 2009/10 godini pohađa 9.426 djece. Od toga 5.611 po hrvatskom planu, a 3.815 po bosanskom.

Tablica s prikazanim postotkom po nastavnom planu i programu (SŠ)

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji nalaze se i dva sveučilišta:
Univerzitet Džemal Bijedić koji prema informacijama FZS pohađa 4.970 studenata.
Sveučilište u Mostaru koje prema informacijama FZS pohađa 7.751  studenata.
Ukupno na sveučilištima u Mostaru studira 12.721 studenata.

Filozofski fakultet

Treba napomenuti da Sveučilište u Mostaru ističe podatak o 15.118 studenata samo na njihovim fakultetima.

U svakom slučaju Mostar kao središte i najveći grad HNŽ-a postao je respektabilni studentski centar šire regije.

Hercegovačko-neretvanska županija - energetski „tigar“ Balkana

U današnjem svijetu rijetko koja regija se može pohvaliti energetskim kapacitetima koje posjeduje Hercegovačko-neretvanska županija. Naime, na prostoru HNŽ-a djeluju dva elektro-energetska poduzeća (EP BiH i EP HZ-HB) koja u svojem vlasništvu imaju pet velikih HE. Četiri ih je u pogonu dok je peta- HE Mostarsko Blato u završnoj fazi izgradnje.

Ukupna prosječna godišnja proizvodnja električne energije u HNŽ iznosi oko 3500 GWh .

Raspoređeno po elektroprivredama ta proizvodnja izgleda ovako

Turizam

Međugorje, Stari Most, Mogorjelo, Hutovo Blato i Neum su samo jneki od aduta turizma HNŽ-a. Kažu da slika govori tisuću riječi pa evo nekoliko slika.

Međugorje

Vinska cesta Hercegovine

 

Neum

Hutovo blato

Mogorjelo

Stari Most

Statistika je 2008. godine zabilježila 85.404 turističkih dolazaka u županiju, dok je ostvareno 228.406 noćenja. Međutim, ova statistika je manjkava jer još uvijek ima dosta noćenja „na crno“ tako da je ova županija zapravo pravi turistički biser.

Vlast/proračun i financijski pokazatelji

Zadnji izbori za županijsku skupštinu održani su 2006. godine.

Rezultati izbora 2006. godine prikazani su u tablici

Ministri i predsjednik vlade 

Gledajući proračun županije kroz zadnjih šest godina može se vidjeti da je u promatranom razdoblju porastao za preko 54.000.000 KM. Ti podaci su najbolji pokazatelj u kojem smjeru se kreće gospodarska situacija HNŽ-a.

Zaposlenost i plaće

Budući da čitava država muku muči sa nezaposlenošću, ni Hercegovačko-neretvanska županija nije izuzetak, iako je situacija dosta bolja nego u samoj državi.

U 2008. godini prosječan broj zaposlenih iznosio je 42.531, dok je broj nezaposlenih osoba u istoj godini iznosio 29.403. Ako gledamo usporedbu sa prethodnom godinom vidimo pozitivni pomak po tom pitanju. Naime, u odnosu na 2007. godinu, 2008. je zabilježeno 1876 više zaposlenih i 1435 manje nezaposlenih.

Prosječna NETO plaća u FBiH u 2008. godini iznosila je 751,30 KM, dok je u HNŽ prosječna neto plaća iznosila 821,78 KM ili 9,4% više od prosjeka.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,27%, dok je na nivou Federacije BiH 40,92% te je i u ovome segmentu HNŽ zapravo bolji i slobodno mogu reći razvijeniji dio Federacije Bosne i Hercegovine. 

Zaključak
Sve u svemu, Hercegovačko-neretvanska županija je svjetliji dio ove države što potkrepljuju svi priloženi podaci. Izgleda da Hercegovci ipak znaju „loviti ribu“…

HercegBosna.org