Danas se slavi kultura najveće europske manjine

Vidi originalni članak
Dan je službeno bio proglašen 1990. u Serocku u Poljskoj, mjestu četvrtog Svjetskog romskog kongresa Međunarodne romske unije (IRU), u spomen na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan u Chelsfieldu kraj Londona 7. - 12. travnja 1971, javlja avaz.ba.

Na tom je kongresu donesena odluka o romskoj himni za koju je izabrana pjesma Đelem, đelem (romski: Išao sam, išao) i odluka o zastavi za koju je odabrana plavo-zelena dvobojnica s crvenim kotačem u sredini, simbolom napretka i pokreta, ali i migracije Roma tijekom povijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Romi su danas najveća europska manjina s oko 10 milijuna pripadnika, sačinjavaju nešto više od 5 posto europskog stanovništva, a usprkos svim stradanjima uspjeli su održati nacionalni identitet, kulturu, jezik i običaje, te kroz povijest ostaviti trag u svim svjetskim kulturama.

Društvo za ugrožene narode za BiH zaprepašteno konstatuje da je Daytonskim ustavom ozakonjena diskriminacija nad ovom najvećom etničkom grupom, jer Ustavom BiH nije definirana kao nacionalna manjina.

Status Roma nikad nije bio zavidan, ali je izbijanjem rata 1992-1995. godine još više pogoršan.

Romi u BiH žive u ekstremnom siromaštvu, 90 posto njih je bez zdravstvene zaštite, 70 posto živi od neredovne socijalne pomoći a 60 posto je nepismeno. Smrtnost romske djece je dvostruko veća. Životni vijek Roma je kraći za deset do 15 godina od životnog prosjeka ostalih stanovnika BiH.

Veliki broj njihovih bespravno izgrađenih naselja su bez vode, kanalizacije i struje, istaknula je Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH.

Vezani članci