Zašto uvozimo 15 milijuna KM vode kada je imamo u izobilju?

voda boca, voda, zdravlje, voda, dijeta, kilogrami, dijeta, voda, voda, uvoz, čaša vode, krvni tlak, probava, voda, liječnici, život, voda, želudac, piće, zdravlje, voda, znakovi, zdravlje, voda, topla voda, zdravlje, boca, plastična boca, voda boca, voda, voda, piće, spavanje, voda, zdravlje, novinarka, voda, zdravlje, voda, odstajala , voda, zdravlje, voda, flaširana voda , voda, zdravlje
Procjenjuje se da je kvaliteta pitke vode na našim područjima bogatija od cijele srednje Europe. Trenutačno se u BiH relativno slabo iskorištavaju vode kao prirodno bogatstvo, a za takvo stanje postoje mnogobrojni razlozi. Jednim od potencijalnih problema se smatra neaktivan odnos države i institucija prema domaćoj vodi koje je u izobilju.

U Upravi za indirektno oporezivanje saznali smo kakvo je stanje uvoza i izvoza vode za 2011.god. kao i za tekuću godinu.

„U 2011.god. u BiH je uvezeno (negazirane prirodne mineralne vode) u ukupnoj vrijednosti 6, 5 milijuna KM, a ostala prirodna mineralna voda, gazirana u vrijednosti od 8,5 milijuna KM. Što se tiče izvoza u navedenoj godini vode koje uključuju (prirodne, umjetne i gazirane, bez dodatnog šećera ili nekog drugog sladila ili aroma) izvezeno je u ukupnoj vrijednosti od 2, 8 milijuna KM"dodali su u UIO.

Tekuća godina također ne daje nikakve svjetlije prognoze, u iskorištavanju ovoga resursa. U Upravi za indirektno oporezivanje(UIO) saznali smo da je u devet mjeseci 2012.g. u BiH uvezeno (negazirane prirodne mineralne vode), u količini od 16.075 tona ukupne vrijednosti 6, 6 milijuna KM.

„Nadalje u istome razdoblju je uvezeno gazirane vode u količini od 13.360 tona, ukupne vrijednosti od 6, 5 milijun a KM. Voda se uglavnom uvozila iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Što se tiče izvoza vode pod kojim se podrazumijeva (prirodna, umjetna, mineralna i gazirana, bez dodatnog šećera ili nekog drugog sladila ili aroma) ukupan izvoz je bio 2,4 milijuna KM. Zemlje gdje je BiH izvozila vodu su Hrvatska i Srbija. Najveći izvoznici su Sarajevski Kiseljak, Voda Kruna Mrkonjić Grad, VIK Kladuša, Planinski biser Posušje, Dera Trebinje"naglasili su iz UIO.

Odnos uvoza i izvoza vode u navedenom razdoblju nam najbolje ukazuje kako prirodni resursi unatoč kvaliteti i potencijalu zbog loše organiziranosti nisu konkurentni i sve teže pronalaze izvozna tržišta. Prije svega moramo razviti svijest o bogatstvu koje imamo, i odgovornost prema njegovom iskorištavanju.

Izvor: hum.ba