Zašto su masnoće u krvi toliko opasne za naš organizam

krv
krv
Uz to se često i nedovoljno dobro liječe, a i sami pacijenti taj problem ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.

Masnoće u krvi uobičajeni su naziv za kolesterol i trigliceride. Kolesterol je vrsta masnoće koja u organizmu ima važnu ulogu u izgradnji stanica, izmjeni tvari, stvaranju hormona i sudjelovanja u procesu probave. Hranom unosimo manji dio kolesterola, dok je jetra organ u kojem se proizvodi njegov najveći dio. Tako uneseni i stvoreni kolesterol mora dospjeti u krv da bi došao do ciljanih tkiva po svim dijelovima organizma.

Budući da je kolesterol masnoća, pa nije topiv u krvi, zbog toga se u krvi nalazi u obliku posebnih čestica koje se zovu lipoproteini. Postoje različite vrste lipoproteina (razlika je u njihovoj gustoći), koji imaju i različitu ulogu u tijelu.

Posebno su značajne dvije vrste lipoproteina; lipoproteini niske gustoće (LDL) i lipoproteini visoke gustoće (HDL).

Lipoproteini niske gustoće (LDL) imaju ulogu u prijenosu kolesterola do stanica. Ako postoji višak LDL-a u krvi, doći će do njegova nakupljanja u stijenkama krvnih žila uzrokujući tako aterosklerozu. Iz tog razloga LDL kolesterol često se naziva i lošim kolesterolom.

Lipoproteini visoke gustoće (HDL) uklanjaju višak kolesterola iz tkiva i vraćaju ga, pa ih opravdano često nazivamo dobrim kolesterolom. Iz toga se lako može zaključiti da je najbitnije za organizam da razina LDL kolesterola bude što niža, a razina HDL kolesterola što viša.
Jetra je vrlo važan organ koji služi za odstranjivanje viška kolesterola iz krvi. Kod određene grupe ljudi postoji nasljedni poremećaji zbog kojih je smanjeno uklanjanje lipoproteina iz krvi. Oni najčešće imaju jako povišen kolesterol i pojavu srčanih bolesti u obitelji. Kod takvih pacijenata samo dijetalne mjere neće biti dovoljne, nego se moraju liječiti lijekovima.

Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola (sve podvrste) trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, od čega bi LDL trebao biti niži od 3,0 mmol/L, a HDL viši od 1,0 mmol/L.

Korisno je još jednom napomenuti da u većini slučajeva povišene masnoće u krvi nemaju simptome. Mnoge osobe imaju povišene masnoće u krvi, a da pri tome nemaju povišenu tjelesnu težinu. Jedini način da se otkriju je krvna pretraga. Iz tog razloga je potrebno napraviti pretragu kolesterola i triglicerida svakih 5 godina, počevši još u 20-im godinama. Da bi se izbjegle lažne vrijednosti pretraga, potrebno je 12 sati prije pretrage gladovati, odnosno unositi se smije samo voda.
Samo se na taj način osigurava rano otkrivanje poremećaja kada posljedice još nisu uznapredovale, te se pravilnom prehranom i dodacima prehrani stanje može znatno poboljšati.

Povišene masnoće u krvi (hiperlipidemija) su uz povišeni krvni tlak, pušenje, šećernu bolest (dijabetes) i debljinu najvažniji čimbenik rizika od infarkta srca, koronarne bolesti srca (angina pectoris) i moždanog udara. Sve te često smrtonosne bolesti u podlozi imaju aterosklerozu, tj. nakupljanje masnih naslaga na stijenkama krvnih žila, zbog čega se promjer tih žila sužava, pa njima stiže manje krvi u tkiva koja moraju prehranjivati.

Kada se tako sužena krvna žila začepi ugruškom, potpuno se prekine dotok krvi u tkivo koje ta žila inače opskrbljuje, pa u srcu nastaje infarkt, a u mozgu ishemijski moždani udar.


Slobodna Dalmacija