Zašto pretile žene imaju poteškoća sa začećem?

Epidemiološke studije pokazale su da metabolički poremećaji majke kao što su pretilost i dijabetes tipa II predstavljaju potencijalni faktor rizika te bi djelomično mogli biti povezani s ranim gubitkom trudnoće.

Pacijenti iz tih skupina metaboliziraju više svog pohranjenog sala, što rezultira većim količinama masnoća u krvi, a time i u jajnicima. Prema novom istraživanju, izlaganje jajnih stanica visokim razinama masnih kiselina može utjecati i na kasniji razvoj embrija.

Povećana lipoliza značajka je metaboličkih poremećaja kao što su pretilost i dijabetes tipa 2, a rezultira povišenim koncentracijama masnih kiselina u krvi, što može promijeniti okoliš jajnika i utjecati na sposobnost pravilnog razvoja jajne stanice. Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu PloS ONE, izlaganje jajnih stanica visokim razinama masnih kiselina može utjecati i na kasniji razvoj embrija. Ovo saznanje daju dodatnu težinu upozorenjima liječnika o važnosti normalne tjelesne težine žena prije trudnoće.

Epidemiološke studije pokazale su da metabolički poremećaji majke kao što su pretilost i dijabetes tipa II predstavljaju potencijalni faktor rizika te bi djelomično mogli biti povezani s ranim gubitkom trudnoće. Pacijenti iz tih skupina metaboliziraju više svog pohranjenog sala, što rezultira većim količinama masnih kiselina prisutnih u krvi, a time i u jajnicima. "Iz naših prošlih istraživanja znamo da povišene razine masnih kiselina mogu negativno utjecati na razvoj jajnih stanica u jajniku, a sada smo prvi put uspjeli pokazati negativan utjecaj na razvitak embrija", kaže glavni istraživač, profesor Jo Leroy sa Sveučilišta u Antwerpenu.

Istraživanje je provedeno na jajnim stanicama goveda koje su izvrstan model za proučavanje ljudske reprodukcije zbog sličnosti u funkcioniranju jajnika, karakteristikama jajnih stanica te predimplantacijskom razvoju embrija. Znanstvenici su izložili nezrele jajne stanice povišenim koncentracijama masnih kiselina do sazrijevanja, oplodili in vitro, a kad su se embriji razvili do stadija blastociste (70-100 stanica), ispitali su utjecaj na razvitak/kvalitetu embrija.

Embriji nastali od jajnih stanica izloženih visokim razinama masnih kiselina imali su povećani metabolizam (proizvodnju i razgradnju) aminokiselina, smanjenu potrošnju kisika i glukoze te povećanu potrošnju laktata, odnosno nepravilnosti u metabolizmu. "Prema 'hipotezi tihog embrija', rani embriji koji imaju 'tiši', manje aktivni metabolizam (osobito aminokiselina), imaju najveću šansu rezultirati uspješnom trudnoćom", objašnjava dr. Roger Sturmey sa Sveučilišta u Hullu.

Embriji u istraživanju pokazivali su i povišenu aktivnost specifičnih gena koji se povezuju sa staničnim stresom. Vrlo je bitno spomenuti da se značajan broj jajnih stanica izloženih povišenim razinama masnih kiselina ne uspije razviti do stadija blastociste, a ako uspiju, imaju manji broj stanica nego kontrolna skupina.

Ovo otkriće moglo bi pomoći objasniti zašto žene koje pate od pretilosti i dijabetesa imaju poteškoća za začećem te daje dodatnu težinu upozorenjima liječnika o važnosti normalne tjelesne težine prije trudnoće. Istraživači sada planiraju istražiti ima li izlaganje jaja visokim razinama masnih kiselina utjecaja na postnatalni razvoj.

Izvor: Biologija.com.hr