Zabluda je da kruh deblja! On pomaže u gubitku kilograma

kruh, brašno, cijene, Hercegovina, kruh, dani kruha, kruh, dani kruha, kruh, Hercegovina, akcija, brašno, cijena, BIH, kruh, mitovi, kruh, debljanje, kruh, debljanje, istraživanje, kruh, stari kruh, hrskav kruh, kruh, mlijeko, cijene, kruh, bijeli kruh, promjene, jelo, zdravlje, kruh, izbjegavati, razlozi, hrana, kupovina, ušteda, kruh, Rusija, tehnologija, kruh, zabluda, debljanje, debljina, katica kiš, kruh, kruh, zdravlje, kruh, svježina, recept, meso, kruh, kazna, pekara, kruh, stari kruh, poskupljenje, poskupljenje, kruh
Upravo vlakna su zaslužna za ubrzavanje metabolizma.

Još jedan veliki mit je taj da se od kruha deblja i kako nema potrebe ga jesti jer se tu radi samo o suvišnim kalorijama. Ali, to nije tako - kruh niti ima puno kalorija niti je beskoristan! Za usporedbu: kruh ima dvostruko manje kalorija od čokolade, čipsa ili keksa. Ima manje kalorija od zobenih pahuljica, dvopeka, konzervirane tune u ulju, kuhane šunke ili tvrdog sira. Pišu 24sata.hr.

Znači, ne možemo kriviti kruh za višak kilograma već neumjerenost u jelu i piću te tjelesnu neaktivnost. Osim toga, kruh je prepun korisnih sastojaka koji su našem tijelu potrebni kako bi radilo kako treba. S tim tvrdnjama slaže se i mr. sc. dipl. inž. Marijan Katalenić - voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

- Prema opće prihvaćenoj teoriji, nepravilna prehrana, kao i nedovoljno kretanje i stres značajno doprinose zdravstvenim problemima. Prema tome, ako se provodi pravilan način prehrane što podrazumijeva umjeren, raznolik i izbalansiran unos prehrambeno vrijednih sastojaka, utjecaj hrane na zdravlje bit će optimalan. U suprotnome, prevelik unos svih prehrambenih tvari, kao i jednoličan, smanjen ili siromašan unos hrane rezultirat će narušavanjem zdravlja - kaže i dodaje:

- Tako je i kod kruha. Ako se unosi u umjerenim količinama tijekom dana, ne očekuje se njegov negativan utjecaj na zdravlje. Kruh nije više osnovna namirnica koja čini najveći dio obroka, nego je u sklopu provođenja pravilne prehrane, hrana koja ima i mora imati svoje mjesto u cjelodnevnoj prehrani. Pitanje soli kao jednog od sastojaka kruha je predimenzionirano, posebno ako se znaju postulati pravilne prehrane. Jasno je da bi se količina dodane soli trebala optimizirati s tehnološkog ali i senzorskog stajališta. Ti procesi su u tijeku - napominje mr. sc. dipl. inž. Katalenić.

Znači, važno je biti umjeren, ako i u svemu, i baviti se tjelesnom aktivnošću, ne samo zbog dobre linije već zboz zdravlja općenito. Kad jedete kruh, birajte onaj od cjelovitih žitarica. Osim što ima više vitamina i minerala, bogat je i vlaknima koji su važni za urednu probavu i brži metabolizam. A, što je metabolizam brži, šansa za gomilanjem suvišnih kilograma je manja.

- Najbolje vrste kruha su one koje sadrže brašna koja se sporo razgrađuju ili kruhovi koji ma su dodani neki prehrambeno vrijedni sastojci. Tako su vrlo cijenjeni raženi i ječmeni kruhovi jer sadrže beta-glukan koji utječe na resorpciju razgrađenih ugljikohidrata. Kada organizam razgradi bijeli kruh na jednostavne šećere povećava se sadržaj glukoze u krvi vrlo brzo, u vremenu do 60 minuta od konzumiranja, dok je kod raženog i ječmenog kruha to vrijeme produženo na 240 do 300 minuta. To znači da organizam može pravilno iskoristiti energiju, a mozak neće primati urgentne signale o gladi. Raženi i ječmeni kruhovi su idealni za provođene pravilne prehrane - savjetuje mr. sc. dipl. inž. Katalenić.

Osim toga, napominje, kruhovi bogati vlaknima postaju u crijevima prebiotici jer pomažu razvoju probiotika u organizmu i postaju stanište korisnih bakterija. Vlakna utječu i na probavu, bubreći u crijevima i povećavajući volumen stolice.