Umjetni bubreg bi uskoro mogao postati stvarnost

Jedan pacijent na dijalizi godišnje košta 150.000 kuna. Ova činjenica govori dovoljno kolika bi ušteda za zdravstvo bila mogućnost implantacije umjetnog bubrega. Američki istraživači, predvođeni Sveučilištem u Kaliforniji, izradili su prototip modela prvog umjetnog bubrega koji će se jednog dana moći implantirati u čovjeka te tako zamijeniti potrebu za dijalizom.

"Uređaj" uključuje tisuće mikroskopskih filtera i bioreaktor koji imitira metaboličke uloge pravog bubrega, a na njegovom razvoju radi ogromna skupina inženjera, biologa i liječnika diljem SAD-a. Krajnji rezultat, umjetni bubreg, trebao bi biti velik poput šalice za kavu i sadržavat će žive stanice bubrega.

Jednom kada se implantira u ljudsko tijelo, osoba ne bi morala ni uzimati imunosupresante – živjela bi sasvim normalnim životom, što bi uvelike olakšalo složenost terapije koja je svakodnevica za tisuće bubrežnih bolsnika u Hrvatskoj.

Umjetni bubreg djeluje na dvostrukom principu: koristi hemofilter kojim uklanja toksine iz krvi, a u isto vrijeme primjenjuje napredna otkrića u bioinženjerstvu kako bi uzgojio nove bubrežne stanice i omogućio druge biološke funkcije zdravog bubrega. Ovaj se proces oslanja na krvi tlak tijela koji filtrira toksine, a ne treba pumpe ili električnu energiju za pokretanje.

"Uređaj je dizajniran tako da donosi većinu zdravstvenih dobrobiti kao i transplantacija bubrega, dok se dotičemo problema ograničenog broja donora bubrega svake godine. Ovo bi moglo dramatično smanjiti teret otkaza bubrega za milijune ljudi diljem svijeta te smanjiti jedan od najvećih troškova zdravstva", objasnio je dr. Shuvo Roy iz Odsjeka bioinženjeringa i terapeutskih znanosti Sveučilišta u Kaliforniji.

"Ovo je lijepa vijest za kronične bubrežne bolesnike koji se nalaze na jednom od oblika nadomještanja bubrežne funkcije (dijalizom il transplantacijom). To bi u eventualnoj budućnosti značio život bez dijalize za oko 3.000 bolesnika u Hrvatskoj, kao i bez imunosupresivnih lijekova koji se moraju uzimati nakon tranpslantacije, a kako ne bi došlo do odbacivanja presatka", za Ordinaciju je rekla Zrinka Mach-Medved iz Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske.

Za sada nitko ne govori o vremenskom roku do kada bi umjetni bubreg mogao biti spreman za osobe kojima je potreban, niti se spominje njegova cijena.

Kada su u pitanju novci, dijaliza, koja je neophodna mnogim bubrežnim bolesnicima, prosječno stoji 950 kuna, a pacijenti na nju idu tri puta tjednou trajanju od oko četiri sata. Jedan pacijent na dijalizi godišnje košta 150.000 kuna. Ova činjenica govori dovoljno kolika bi ušteda za zdravstvo bila mogućnost implantacije umjetnog bubrega.

Prema podacima Hrvatskog registra, godišnje oko 150 novih bolesnika treba postupke nadomještanja bubrežne funkcije (dijaliza ili transplantacija bubrega), a ukupno se tim postupcima liječi oko 4.000 osoba. Na transplantaciju bubrega čeka 321 osoba, a donor može biti bilo koja osoba koja izrazi volju. 

Naime, pri Ministarstvu zdravstva postoji registar nedarivatelja, prema kojem svaka osoba koja se za života nije u njega upisala i nije pismeno izjasnila da ne želi biti donor je potencijalni donor. U ovom trenutku on broji oko 2.277 osoba u registru nedarivatelja, a svi ostali u Hrvatskoj su potencijalni donori.

"Kako u svijetu pa i kod nas postoji manjak donora u odnosu na broj osoba koje čekaju na presađivanje organa, ovo otkriće bi moglo i u tom smislu znatno pomoći mnogima. Do eventualnog budućeg implantiranja `umjetnog bubrega` čekat ćemo još dosta godina pa je ovo ujedno prigoda da javnost diljem Hrvatske podsjetimo na učestalost kronične bubrežne bolesti i na opasnosti koje donosi visok krvni tlak i šećer u krvi te razvijanju svijesti o doniranju organa, tom plemenitom činu kojim su spašeni mnogi životi", apelirala je Zrinka Mach-Medved u ime Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske.
Ordinacija.hr