Ugledni doktori: 'Sirup za kašalj uopće ne djeluje, a zubni konac je gubitak vremena'

Ugledni doktori: 'Sirup za kašalj uopće ne djeluje, a zubni konac je gubitak vremena'

Kad popijete neki lijek ili se podvrgnete bilo kakvom tretmanu, to činite zato što vjerujete da će vam pomoći. No za mnoge od tih stvari zapravo nema ili ima vrlo malo dokaza da uopće čine ikakvu razliku.

Donosimo pregled vrlo čestih lijekova i sredstava za koje su dokazi da pomažu, vrlo tanki.

Sirup protiv kašlja

Zarada od sirupa protiv kašlja prošle je godine samo u Velikoj Britaniji dosegla 400 milijuna funti, no istraživanje provedeno 2014. godine nije podastrijelo nikakve čvrste dokaze da sirup protiv kašlja doista skraćuje trajanje kašlja i ubrzava oporavak.

Istraživanje je provedeno na 5.000 pacijenata s akutnim kašljem, znači onim koji traje kraće od osam tjedana i kojemu je uzrok neka virusna infekcija gornjih dišnih puteva. Nije potvrđeno da je kašalj kod ljudi koji su uzimali sirup trajao kraće nego kod onih čiji je kašalj prošao sam od sebe.

S druge strane, lijekovi i sirupi koji sadrže antihistaminike doista mogu pomoći kod kašlja koji je uzrokovan alergijama, no opet vjerojatno neće ubrzati oporavak.
Artroskopija za škripava koljena

Kod problema s koljenima, mnogi se ljudi podvrgavaju artroskopiji, odnosno pregledu malom kamerom te saniranju hrskavice kako bi se smanjila bol.

No dokaza da taj zahvat pomaže, zapravo nema, kaže Philip Conaghan, profesor medicine mišića i kostiju na Sveučilištu Leeds. To je zato što bol zapravo dolazi od same kosti i tkiva koje ju okružuje, a ne od hrskavice, a tu artroskopija ne pomaže.

'Mnogo ljudi ima problema s bolnim koljenima pa se zahvat u kojem se gleda duboko u koljeno i čisti njegova unutrašnjost, može činiti kao dobra ideja', kaže profesor Conaghan.

No, artroskopski zahvat ipak jest koristan, ali za nešto drugo. Ako imate ozlijeđen meniskus koji je zapeo među kostima, artroskopija može pomoći.

Tablete za umjerenu depresiju

Potrošnja receptnih lijekova za depresiju udvostručila se proteklih godina. No nema čvrstih dokaza da oni doista i pomažu, kaže doktorica Joanna Moncrieff, viša predavačica na University College u Londonu i autorica više studija o upotrebi tih lijekova.

'Mislim da antidepresivi uopće ne pomažu kod umjerene depresije te da je razlika između uzimanja antidepresiva i placeba minimalna', kaže doktorica Moncrieff.

'Čini se da ti lijekovi imaju neki emotivni efekt, ali kod stvarnih znakova depresije ne pomažu. Kad razgovaramo o depresiji, važno je znati razlučiti pravu depresiju od emotivne reakcije na neke okolnosti. No pacijenti očekuju da će od liječnika dobiti lijek ako se osjećaju loše, a i sami liječnici ponekad misle da je to jedino što mogu učiniti.'

Kad je pak riječ o težim oblicima depresije, lijekovi su korisni. No, postoje dokazi da na duge staze pozitivan učinak može imati i kognitivno-bihevioralna terapija.

Čišćenje zuba zubnim koncem

'Sve je veći broj istraživanja koja pokazuju da čišćenje zuba zubnim koncem ne čini neku bitnu razliku kad je u pitanju dentalno zdravlje', kaže profesor Damien Wemsley, savjetnik u britanskom udruženju zubara.

No, puno ljudi i dalje nastavlja koristiti zubni konac jer se tako osjećaju bolje, a zubari kažu da ako se koristi umjereno, od konca nema neke štete.

S druge pak strane, četkanje zubi preporučuje se barem dva puta dnevno, ujutro i navečer, mekom četkicom i kružnim pokretima.

Tablete kalcija za slabe kosti

Mnogi ljudi koriste tablete kalcija kako bi učvrstili svoje kosti i spriječili prijelome kasnije u životu. Međutim, dvije BMJ-ove studije ukazuju na to da nema pravih dokaza da tablete kalcija doista pomažu.

'Ako konzumirate dovoljno mlijeka, jogurta i sira, ne treba vam dodatni kalcij', kaže Klaus Witte, doktor bolnice u Leedsu.

'Sve studije ukazuju da je to besmisleno. Međutim ljudima često nedostaje vitamina D koji tijelu pomaže da apsorbira kalcij. No od samog kalcija, neće biti neke koristi. Štoviše, prekomjeran kalcij može se nakupljati u arterijama što može povećati šanse za srčanim i moždanim udarom.'

David Reid, prosefor reumatologije pri Nacionalnom društvu za osteoporozu kaže da je dnevni unos od 700 mg kalcija sasvim dovoljan, a toliko se dobije uobičajenom prehranom koja uključuje mliječne proizvode.

Akupunktura za bolna leđa

Akupunktura se više ne preporučuje kod problema s bolnim leđima jer se čini da taj postupak ne daje ništa bolje rezultate od placeba. No profesor George Lewith sa Sveučilšta Southampton ukazuje i na to da su isti podaci u različitim zemljama interpretirani na različit način. Kako bilo, izgledno je da kod bolnih leđa tjelovježba daje bolje rezultate.

Riblje ulje za vaše srca

Omacor je popularan dodatak prehrani koji sadrži omega 3 masne kiseline i često se preporučuju ljudima sa srčanim problemima. No profesor Sundip Patel iz London Bridge bolnice ukazuje na istraživanje iz 2012. objavljeno u časopisu Američke medicinske organizacije u kojem je sudjelovalo 68.000 ljudi koji su kroz period od dvije godine uzimali Omacor tablete, odnosno placebo. Nakon dvije godine, oni koji su uzimali tablete na testu nisu imali bolje rezultate od onih koji su uzimali placebo.

Antibiotik za bol u uhu

Jedno od četiri djeteta do desete godine imat će upalu uha zbog čega se često propisuju antibiotici. Međutim, dvije od tri infekcije uha uzrokovane su virusom pa antibiotici uopće ne pomažu. Virusna infekcija uha najčešće prođe sama od sebe za 48 sati, a pacijentima se savjetuje da za to vrijeme uzimaju nešto protiv bolova.

Aspirin za pravilan rad srca

'Nepravilan rad srca česta je boljka, no srčani ritam neće se popraviti uzimanjem aspirina', kaže kardiolog Klaus Witte. Aspirin razrjeđuje krv te može do neke mjere utjecati na sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka, ali nepravilan ritam srca s tim nema veze.

Prehrana bogata vlaknima za iritiranu probavu

Iako se ljudima s probavnim teškoćama često savjetuje da povećaju unos vlaknaste hrane, nema dokaza da vlakna pomažu kod iritiranog probavnog sustava.

'Ponekad se čak može dogoditi da se simptomi pogoršaju', kaže profesor Chris Hawkey, gastroenterolog na Sveučilištu Nottingham.

Paracetamol za bol u leđima ili artritis

Provedeno je čak 13 studija na ovu temu i niti jedna nije pokazala povezanost paracetamola i bolnih leđa ili artritisa. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi pretjeran unos paracetamola mogao uzrokovati probleme s jetrom.

'Pacijenti nam već godinama govore da im paracetamol uopće ne pomaže, ali kao da ih ne čujemo', kaže profesor Philip Conaghan.

Učinkovitiji su ne-steroidni protuupalni lijekovi, no većina ljudi ih ne može uzimati dulje vrijeme zbog neugodnih nuspojava. Ono što svakako pomaže je redovita tjelovježba i jačanje mišića.

jutarnji list