Popodnevno drijemanje: pomaže ili šteti

Ali za one koji pate od ozbiljne nesanice ili imaju manjih problema zaspati navečer, popodnevno drijemanje moglo bi biti kontraproduktivno. Dakle, prije nego odlučite „ubiti oko" nakon što dođete s posla popodne, razmislite o tome hoće li to imati utjecaja na vaše spavanje navečer.

Izdržati kroz dan

Ako nemate problema sa spavanjem po noći, kratki odmor u poslijepodnevnim satima može vam jako koristiti da lakše izdržite naporni dan. U stvari, istraživanje iz 2008. godine otkrilo je da popodnevno spavanje u trajanju od 45 minuta može popraviti funkciju pamćenja. A druga su istraživanja ustanovila da drijemanje može sniziti krvni tlak. Osobe koje pate od narkolepsije ili koje rade u smjenama, također mogu imati koristi od drijemanja u popodnevnim satima.

Problemi sa spavanjem po noći

Ako imate problema zaspati navečer, onda bi popodnevno spavanje moglo biti problem, čak iako se osjećate umorno u toku dana. Drijemanje po danu može samo pogoršati loše navike spavanja ta ljude s trenutnim problemima sa spavanjem uzrokovanim stresom, bolešću ili „jet lagom".

Ako već imate problema sa spavanjem navečer, popodnevno drijemanje samo će pogoršati probleme, tvrde liječnici, i neće postati ništa više od epizode fragmentiranog spavanja. Zato to izbjegavajte i radije pokušajte zaspati navečer.

Umor bi mogao biti znak upozorenja

Ako se konstantno borite da ne zaspite u toku dana i „u sekundi" zaspite navečer kad legnete, moguće je da patite od sindroma opstruktivne apneje pri spavanju, stanje koje karakteriziraju pauze u disanju (prekidanje disanja) tijekom sna. U ovo slučaju popodnevno drijemanje neće vam pomoći.

Ukoliko se adekvatno ne liječi, bolest ima uglavnom kronični, a ponekad i progresivni tijek što znači da su bolesnici preko dana sve pospaniji, poteškoće s memorijom sve su veće, te rastu i rizici od potencijalnih komplikacija.

Potrebno se javiti liječniku ukoliko primijetite: glasno hrkanje (koje ometa Vas ili druge osobe), nedostatak zraka (zbog čega se budite iz sna), pauze u disanju (koje se javljaju kod sna u trajanju od 10 sekundi ili duže), pojačana pospanost po danu... Hrkanje je tipično jače izraženo kod ležanja na leđima, nego u drugim položajima tijela.

Izvor: zena.hr