Opasni hormon u voću i povrću dolazi s crnog tržišta BiH

"Ako možeš, nabavi hormon ethrel, kod nas je zabranjen, ima ga u Bosni...", glasi dio iz jednog srpskog oglasa u kojem se spominje opasni hormon ethrel koji kod ljudi može izazvati ozbiljne hormonske poremećaje i probleme s metabolizmom, a posljedice dužim korištenjem mogu biti i drastičnije.

Priče od ranije

- Na svoje sam oči gledao kako čovjek uzima injekciju i supstanciju iz nje ubrizgava u zelenu rajčicu - ranije nam je govorio jedan nabavljač u trgovini za prodaju voća i povrća. A te priče su aktualne iz sezone u sezonu. Voće ili povrće dobiva boju i postane mekše, lijepo izgleda, no kada se kuša obično se kaže da nije dobro sazrelo i kako je bezukusno.

Da se radi o opasnom hormonu koji koriste nesavjesni ratari, potvrđuje i dr. Nebojša Momirović. - Nekad su bili registrirani preparati za reguliranje rasta i dozrijevanja više zbog jednokratnog branja i ujednačenog zrenja, ali nikada nije bila odobrena upotreba aktivne tvari ethrel, naročito kod rajčica i lubenica - kaže Momirović. Tvrdi da takvi proizvodi mogu, u pojedinim slučajevima stvoriti probleme i u prehrani ljudi. Kako objašnjava profesor Momirović, najčešće sustavom „kap po kap", biljka kroz korijen primi veliku količinu ove aktivne tvari i to ima štetne posljedice. Srbija će, pak, zbog ethrela iz BiH 40 uzoraka rajčice ispitati na aktivnost 63 supstancije jer se ilegalna upotreba takvog proizvoda može ispitati jedino nasumičnim uzimanjem uzoraka. Stvar je zabrinjavajuća tim više što se BiH spominje kao zemlja koja susjedima prodaje opasni i zabranjeni hormon.

Problemi u prehrani

U Agenciji za sigurnost hrane BiH kazali su nam da dosad nisu zaprimili informaciju od nadležnih inspekcijskih tijela entiteta i Brčko Distrikta BiH, kao ni od laboratorija koje vrše analize zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane, da se u voću i povrću nalazi nedopuštena količina aktivne tvari etefona, koji se na tržište, između ostalog, stavlja pod komercijalnim nazivom ethrel, a služi kao regulator rasta bilja. - Kada je riječ o fitofarmaceutskim sredstvima, najvažnije je da se proizvođači voća i povrća striktno pridržavaju važećih propisa i dobre poljoprivredne prakse, koja podrazumijeva nacionalno preporučenu, dopuštenu ili registriranu sigurnu upotrebu navedenih sredstava. U tom pogledu veoma je važno da proizvođači ispoštuju karencu, odnosno vremensko razdoblje neophodno za razgradnju aktivnih tvari u normalnim ekološkim uvjetima, koji za ethrel iznosi 7 dana. Nakon tog razdoblja, proizvodi tretirani navedenim sredstvom su sigurni za konzumaciju - kazali su u Agenciji. U skladu s odredbama Zakona o hrani, subjekti u poslovanju sa hranom odgovorni su za zdravstvenu ispravnost hrane koju stavljaju na tržište BiH, te su isto tako odgovorni za svako eventualno oštećenje zdravlja ljudi koje može nastati uslijed konzumiranja zdravstveno neispravne hrane.

vecernji.ba