Ne okrećite leđa križobolji

Bol u leđima jedan je od najčešćih medicinskih problema kod odrasle populacije, a na upalnu križobolju upućuje bol koja traje duže od tri mjeseca, pa ju je važno pravodobno prepoznati i ispravno liječiti, istaknuto je u povodu obilježavanja Svjetskog dana spondiloartritisa.
Cilj akcije "Ne okrećite leđa križobolji" bilo je podizanje svijesti građana o upalnoj križobolji, njezinim simptomima i posljedicama te važnosti pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja te bolesti, koja većinom pogađa populaciju mlađu od 40 godina. Radi bržeg dijagnosticiranja spondiloartritisa, kao jedne od manifestacija upalne križobolje, od prošle godine, kada je akcija prvi put održana, u reumatološkim klinikama KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb organizirane su posebne ambulante koje primaju narudžbe liječnika obiteljske medicine za takve bolesnike.
"Iako su u posljednje vrijeme postignuti određeni pomaci, još uvijek ne postoji dovoljna svijest, ni među liječnicima, ni među građanima, o potrebi što ranijeg prepoznavanja upalne križobolje kao jedne od ključnih manifestacija aksijalnog spondiloartritisa", rekao je Simeon Grazio, predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC-a Sestre milosrdnice.
Karakteriziraju ga bolovi u leđima, smanjena pokretljivost i ukočenost, a s protekom bolesti javlja se i pogrbljenost. U praksi postavljanje ispravne dijagnoze za takve bolesnike kasni od šest do deset godina od početka simptoma, pa je cilj omogućiti pacijentima pregled subspecijalista reumatologa i što raniji početak liječenja, kako bi se spriječile upale i strukturna oštećenja.
Koordinatorica Nacionalnog odbora Desetljeće kostiju i zglobova 2010. - 2020. Jadranka Morović Vergles istaknula je kako se upalna križobolja javlja kod 5 - 7 posto populacije. Iako Hrvatska još nema registar oboljelih, spondiloartritis zahvaća oko jedan posto populacije, što znači da u Hrvatskoj od njega boluje oko 40.000 osoba.
Kako zahvaća većinom mlađu radnoaktivnu populaciju, na drugom je mjestu kao uzrok izostanka s posla, a može dovesti i do invalidnosti.
U Hrvatskoj je, ističu liječnici, dostupna sva potrebna terapija. Pacijentima je u prvoj godini liječenja teže dostupna najsuvremenija biološka terapija, koja se financira iz bolničkih proračuna. Stoga je koristi samo deset posto pacijenata, iako bi je trebala dobiti polovina oboljelih.