Navijači oprez: Uzbuđenje za vrijeme tekmi ugrožava srce

Navijači Zrinjskog na današnjoj utakmici.

Strastveno navijanje tijekom praćenja utakmice na televiziji ubrzava puls i do 75 posto, dok će ga navijanje uživo ubrzati i do 110 posto, otkrilo je istraživanje provedeno na Royal West akademiji u Kanadi. Istraživanje je provedeno na zdravim dobrovoljcima dok su pratili utakmice hokeja. Otkriveno je da je onima koji su pratili utakmicu na televiziji puls porastao kao da su radili neku blago zahtjevnu tjelovježbu, dok se onima koji su utakmicu pratili uživo puls ubrzao kao da su upravo odradili vrlo zahtjevan trening, piše 24sata.hr. Otkrili su i da se puls ne ubrzava samo na kraju utakmice, nego da srce brže kuca kad god se pojavi prilika za zabijanjem gola ili koša te kad se igraju produžeci, što znači da napetost ne postoji samo oko toga kako će utakmica završiti. No istraživači su na temelju dobivenih rezultata upozorili i navijače i liječnike na potencijalne opasnosti strastvenog navijanja za ljude koji boluju od nekih bolesti srca i krvnih žila. Naime, dokazano je da su oni s koronarnom bolešću srca u većem riziku za razvoj komplikacija tijekom navijanja.

Ne uzbuđujte se previše

- Jako uzbuđenje može biti okidač za različita akutna stanja za koja se ponekad i ne zna da ih osoba ima. Onaj tko uzima utakmice jako ‘k srcu' iskusit će porast srčane frekvencije, porast tlaka, stisnut će mu se arterije zbog adrenalina te će se kontrakcije srca povećati, a sve to može dovesti do infarkta i akutnih komplikacija kod ljudi koji imaju neku srčanu bolest. Ako se toliko jako uzbuđuju tijekom gledanja utakmice, onda je bolje da je ne gledaju - govori prof. dr. Davor Miličić.

Stres opterećuje srce

- Gledanje utakmice jedna je od aktivnosti koja utječe na razinu naših neurotransmitera u mozgu (dopamin, noradrenalin, serotonin i dr.), a utječe i na razinu hormona stresa, kao što su kortizol ili adrenalin. Sve ove supstance imaju utjecaj na psihičko stanje, raspoloženje, ali i na tjelesne funkcije - objašnjava psihijatrica Jasna Pjatakov-Radišić te dodaje da lučenje hormona stresa može biti pogubno i opterećujuće za kardiovaskularni sustav.

Iskustvo Ćire Blaževića

Znam da je to sve individualno, ali isto tako znam da sad, kad nisam pod uobičajenim stresom, počinjem umirati. Svaki me stres revitalizirao i sad kad ga nema, rapidno starim, rekao je legendarni bivši nogometni trener Ćiro Blažević. Iako liječnici tvrde drugačije te upozoravaju na opasnosti i štetnost stresa za organizam, legendarni trener Ćiro Blažević smatra da je zahvaljujući stresu on živio. Kaže kako je čovjek bez stresa uskraćen i zakinut. - Ne bih mogao izdvojiti samo jednu utakmicu kao najstresniju. Bilo je puno onih u kojima sam morao pobijediti ili umrijeti. Ja sam izgubio i ostao živ - prisjetio se kroz smijeh. Zbog stresa se nije mogao oduprijeti potrebi za pušenjem.

- Onda su zabranili pušiti tijekom utakmice. To je bilo gadno. Sad kad nema toliko stresa, puno manje pušim - rekao je iako uvjeren da mu je stres mnogo puta pomogao.

- Cijela priča oko utakmica podijeljena je u faze i svaka je stresna. Prvo je sama priprema utakmice jako delikatan period, zahtijeva koncentraciju. To se razdoblje nastavlja na utakmicu. Koga staviti, koga zamijeniti, što učiniti da svi aduti budu na našoj strani. E, to je kulminacija stresa za sve, trenere, igrače, liječnike na klupi, sve, a i za navijače - prisjetio se Ćiro najstresnijih trenutaka u trenerskoj karijeri te dodaje kako bez obzira na taj stres nije imao zdravstvenih problema tijekom utakmice. - Nisam u tijeku utakmice imao problema, ali to je zbog stresa. Nije mi se, primjerice, zamantalo, a nije jer sam bio pod stresom - zaključio je Ćiro.