Mogu li snažna volja i vjera pobijediti rak?

Zahvaljujući velikom broju znanstvenih studija, onkolozi su otkrili kako nastaje veliki broj različitih malignih bolesti, ali znanost o duši još nije dala definitivan odgovor na pitanje - mogu li životne bure i oluje biti okidač za nastanak zloćudnih tumora. Iako pristalice psihosomatske medicine tvrde da se stres nalazi u etiologiji gotovo svih bolesti - od kijavice do karcinoma, psihoonkologija još nije našla jasnu vezu između stresa, psihičkih kriza i trauma i razvoja maligne bolesti, piše Politika.

- Činjenica je da različiti stresni životni događaji, kao što su gubitak bliskih osoba, egzistencijalne sigurnosti i posla, obiteljski konflikti, strah od neizvjesne budućnosti i svakodnevni stresovi mogu biti samo jedan u nizu faktora koji imaju ulogu okidača za početak psiho-neuro-imuno disbalansa ili neravnoteže u organizmu, ali sigurno nisu jedini uzročnik ove teške bolesti, od koje svake godine u Srbiji oboli više od 30.000 ljudi, kaže dr Tamara Klikovac, psiholog i obiteljski terapeut na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije.

Ona dodaje da je u psihologiji šezdesetih i sedamdesetih godina bila popularna teorija da su malignim bolestima sklonije ličnosti tipa Ce koje karakterizira introvertnost, nekonfliktnost, izbjegavanje socijalnih sukoba i neprepoznata depresija. Međutim, s obzirom na to da je klinička praksa pokazala da su zloćudni tumori zapisani i u zdravstvenim kartonima ličnostima tipa A za koje psiholozi tvrde da su ekstrovertne, agresivne, srčane i takmičarski nastrojene, ali i kod ličnosti tipa Be koje karakterizira opuštenost, smirenost i sangvinični temperament, odustalo se od teorije da su određeni tipovi ličnosti „predodređeni" za nastanak karcinoma.

- S obzirom na to da nije postojao stručni konsenzus oko toga mogu li stresni životni događaji i načini na koje osoba reagira na psihičke krize i traume biti okidači za nastanak tumora, suvremena psihoonkologija traga za odgovorom na pitanje - može li način i kvaliteta života čovjeka kome je postavljena dijagnoza maligne bolesti utjecati na produženje životnog vijeka i izlječenje. Odnosno - u kakvoj su vezi optimizam, socijalna podrška i vjera u ozdravljenje i pozitivan ishod bolesti, objašnjava ova liječnica.

Dr. Tamara Klikovac naglašava da ljudi veoma različito reagiraju na dijagnozu zloćudnog tumora, ali bogato iskustvo u radu s onkološkim pacijentima uvjerilo ju je da nevolja slabe slama, a jake ličnosti čini još jačim.

- Kako će se osoba boriti s ovom teškom dijagnozom ovisi od strukture ličnosti, prethodnog životnog iskustva i mehanizma prevladavanja. Izvjesno je da će ekstrovertne osobe s dobrim socijalnim kontaktima i jakom obiteljskom podrškom, koje imaju aktivan i „srčan" odnos prema realnosti i žive život punim plućima, daleko bolje prevladavati psihičke krize izazvane saznanjem da su oboljeli od teške bolesti. Obitelj u kojoj osoba živi i odnosi između članova obitelji također utječu na mentalnu jačinu onkološkog pacijenta - ako je obitelj funkcionalna ona će jačati svog oboljelog člana kada posrne pod težinom bolesti, a ako u toj obitelji vlada nerazumijevanje, konflikti ili disharmonija, jasno je da takva obitelj ne može biti podrška svom oboljelom članu, ističe sugovornica Politike.