Kako se boriti protiv proljetnog umora

Međutim, veliki broj ljudi osjeća baš suprotno - loše raspoloženje i melankoliju. Zovemo je proljetnom depresijom, a nastaje posljedica akumuliranih zimskih problema - nedostatka Sunčevog svjetla, svježeg voća i povrća te tjelesne aktivnosti

Trebat će nekoliko tjedana da bi se blagodati sunca akumulirale do vidljivih rezultata, ali na tjelesnoj aktivnosti i prehrani možete poraditi odmah. Prehrana koju savjetujemo u ovom članku prije svega se odnosi na inače zdrave ljude kod kojih se loše raspoloženje javlja kao povremena i prolazna smetnja. Kod ljudi koji duže pate od navedenih simptoma ili kojima je dijagnosticirana klinička depresija, prehrana će pomoći, ali ni u kom slučaju nije dovoljna, pa te osobe moraju biti pod kontrolom liječnika koji će im najčešće propisati specifične lijekove.

Kod velikog broja depresivnih osoba opažen je manjak vitamina skupine B, posebno folne kiseline (zovemo je još i folacin i vitamin B9) te selena, pa je dobro uzimati ih u preventivne svrhe. Folacina ima u tamnozelenom lisnatom povrću poput špinata i blitve, u brokuli, lišću peršina i gorčice, u telećoj jetri te mahunarkama poput leće i graha. Zbog složene strukture folne kiseline, samo oko polovina unesene količine se može apsorbirati u crijevima, što znači da lako nastane manjak pa moramo dosta paziti kako se hranimo. Osim folne kiseline, važno je u dovoljnoj količini uzimati i ostale vitamine B kompleksa, pa ukoliko niste sigurni u kvalitetu svoje prehrane, nije loše za svaki slučaj u kritičnim razdobljima prehranu pojačati pripravcima B kompleksa. Naime, čak i ako pretjerate s količinom, vitamini B kompleksa topivi su u vodi, pa se višak izlučuje mokraćom i nema straha od štetnih posljedica predoziranja.

Selen je mineral (polumetal) koji djeluje kao jak antioksidans, a ima ga u i u telećoj jetri te u kokosu, pistacijama, žumanjku, ribi i mnogim žitaricama (pšenica, soja, riža). Nažalost, čak i ako jedete preporučene namirnice, ne možete biti sigurni jeste li unijeli dovoljno selena. Naime, selena ima u solidnim količinama u hrani iz ekološkog uzgoja, dok je njime siromašna jeftina hrana, proizvedena s puno umjetnih gnojiva i drugih kemikalija, na napučenoj zemlji, iscrpljenoj dugogodišnjim industrijskim uzgojem čiji je glavni cilj povećanje prinosa nauštrb kvalitete hrane. Kako predoziranje selenom izaziva toksične reakcije, nemojte pripravke selena uzimati na svoju ruku, bez savjetovanja s liječnikom. Razumljivo je da nemaju svi dovoljno novca ni mogućnosti za hranu iz ekološkog uzgoja, no srećom, u Hrvatskoj je još uvijek skoro svima dostupna kvalitetna hrana, nedavno ubrana i uzgojena na kvalitetnoj zemlji uz puno sunca i uz razumnu količinu kemije.

Magnezij, cink i kalij također su minerali za koje se vjeruje da pomažu poboljšanju raspoloženja i borbi protiv depresije. Kalij se nalazi u avokadu, ribi, bananama i svježem kravljem siru. Cinkom obiluju integralne žitarice, sjemenke bundeve, orasi, mahunarke, riba i morski plodovi (posebno kamenice) te krto meso. Višak cinka može izazvati ozbiljne probleme, pa preparate uzimajte samo po savjetu i pod kontrolom liječnika. Magnezija ima u orašastim plodovima, zelenom lisnatom povrću, mahunarkama i žitaricama, te ribi i crvenom mesu.

Omega-3 dragocjene su tvari, koje među ostalim jačaju funkcije središnjeg živčanog sustava i potiču rast sive moždane tvari upravo u onim dijelovima mozga koji su u depresivnih osoba smanjeni. Ima ih u lanu, soji, grahu, bundevi, sjemenkama lana, maslinovom ulju ponajviše u masnoj plavoj ribi (jadranska je jeftina i kvalitetna, posebno srdela i skuša, a dobar izbor su i haringa, tuna i losos).

U stvaranju hormona koji utječu na dobro raspoloženje, važnu ulogu imaju tvari triptofan i tironin, a njih ima u krtim mesima (piletina, puretina, teletina) ribi i morskim plodovima, te u složenim ugljikohidratima, jajima i mliječnim proizvodima.

Kad sve zbrojimo, umjesto da pamtite sve te minerale, vitamine i složene molekule, čini se da nema brige za dobro raspoloženje ukoliko se vaša prehrana bazira na integralnim žitaricama, ribi i krtom mesu te svježem povrću i zdravim mastima (orašasti plodovi, sjemenke i kvalitetna biljna ulja).

Izvor: tportal.hr