Fascinantne činjenice koje nismo znali o mozgu!

Znanstvenicima je još uvijek jedan od najmanje istraženih dijelova tijela i nisu sigurni na koji točno način funkcionira mozak.

Vaš mozak je u nekim stvarima bolji sa 70 nego sa 22 godine

Starenjem ćete u nečemu postajati bolji a u nečemu lošiji. Suprotno uvriježenom mišljenju, kognitivne funkcije se ne smanjuju nakon srednje životne dobi. Iako vaš mozak najbrže obrađuje i procesuira informacije oko 18. ili 19. godine, njegova sposobnost razumijevanja složenih informacija postaje buno bolja u 50. godini a rječnik će postati najbolji u dobi od 70 godina.

Vaša podsvijest je ta koja vas pokreće

Smatrate da imate kontrolu nad svojim životom? Razmislite opet. Istraživanja su pokazala da čak 95% odluka donosimo na temelju podsvijesti. Nije vaša svijest ta koja odlučuje da stanete na crvenom svjetlu, već vaša podsvijest. To nije loša stvar jer je podsvijest u pravilu puno racionalnija od svijesti.

Loš stav može dugoročno oštetiti vaš mozak

Svaki put kada imate određenu misao, vaš mozak oslobađa neurotransmitere preko sinapsi koji prenose signale od stanice do stanice. Što više razmišljate na određeni način, to će sinapsama biti lakše povezati se i te misli ćete imati puno češće. To bi značilo da negativnost uistinu mijenja mozak. Redovitim žaljenjem i prigovaranjem postajete sve manje sretni.

Ne postoji takozvano „fotografsko pamćenje"

Fotografsko pamćenje bi značilo da se osoba može prisjetiti informacija ili brojeva koje je jednom pogledala na papiru. Imati fotografsko pamćenje bi uistinu bilo odlično, ali znanstvenici tvrde da fotografsko pamćenje ne postoji. Najbliže tome bi bila moć zapažanja detalja. To je sposobnost koja se javlja vrlo rijetko i to su osobe koje mogu zapamtiti i najsitnije detalje na nekoj slici nakon što ju gledaju tek nekoliko sekundi. Najčešće se javlja kod djece, a starenjem obično nestaje jer njihov mozak uči drugačije načine obrađivanja informacija.

Déjà vu je jako čest

Taj osjećaj da ste nešto već doživjeli ili vidjeli vas ne čini posebnima. Čak 30% nas će doživjeti déjà vu, a najčešće ga doživljavaju osobe mlađe od 25 godina. Znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto se déjà vu javlja i ne znaju kako ga izazvati u laboratoriju. Jedna od teorija je da neuroni proizvode taj osjećaj da ste nešto već vidjeli ili iskusili. Obzirom da se najčešće javlja kod osoba koje boluju od demencije i epilepsije, ova teorija zapravo ima smisla.

U odgovarajućim uvjetima možete kontrolirati svoje snove

Lucidni snovi, odnosno sposobnost kontroliranja snova, postoji. Iako su isprva znanstvenici bili skeptični, kasnije su ustanovili da se lucidno sanjanje javlja tijekom REM faze spavanja. Tada shvaćate da sanjate i svjesno odlučite sudjelovati u radnji sna.

Tijekom spavanja mozak paralizira tijelo

Kada mozak ne bi paralizirao tijelo, u snu biste hodali, trčali ili skakali. Drugim riječima, vaša sigurnost bi bila ugrožena. Na taj način vas mozak drži sigurnima. Tijekom REM faze spavanja se aktiviraju neurotransmiteri koji u potpunosti blokiraju kretanje mišića. Zamislite što bi se dogodilo da ovo nije tako!

izvor: centarzdravlja.hr