U BiH 37 posto građana koristi internet, u Hrvatskoj 57 posto

Tako je u Bosni i Hercegovini, zaključno sa 31.12.2009. godine, djelovalo ukupno 77 pružatelja Internet usluga, od čega su 70 bila obuhvaćena anketom.

Izvješće je pokazao da su u 2009. godini u BiH evidentirana ukupno 399.329 Internet pretplatnika, dok se procjenjuje da je u istoj godini bilo 1.421.540 Internet korisnika, odnosno da je stopa korištenja Interneta u Bosni i Hercegovini za 2009. godinu iznosila 37 posto.

Statistika pokazuje da je u 2009. godini dominantna vrsta Internet pristupa bio xDSL pristup, čiji broj pretplatnika čini 43 posto od ukupnog broja Internet pretplatnika u BiH. Na drugom mjestu nalaze se pretplatnici dail-up pristupa koji je i dalje značajno prisutan u BiH (putem analognog modema i ISDN) i čiji broj pretplatnika čini 26,8 posto od ukupnog broja Internet pretplatnika.

Podaci dani u spomenutom izvješću pokazuju da je korištenje Interneta u BiH u stalnom porastu, s posebnim naglaskom na upotrebu širokopojasnih usluga.

Agencija očekuje da će dalja liberalizacija tržišta telekomunikacija i uvođenje novih tehnologija omogućiti kvalitetnije usluga i time nastaviti pozitivna kretanja u primjeni Interneta u BiH.

U Hrvatskoj 57 posto

U Hrvatskoj se približno polovica građana starijih od 15 godina odnosno njih više od 1,7 milijuna služi internetom, pokazuje istraživanje agencije GfK provedeno u prosincu 2009. godine na uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina.

Gotovo 1,3 milijuna građana koristi se pretraživanjem, informira se, služi se elektronskom poštom, a oko 850 tisuća korisnici su društvenih mreža.

Prema rezultatima istraživanja, 66 posto, odnosno 951 tisuća kućanstava ima računalo. Priključak na internet ima 57 posto kućanstava.

Najčešća  svrha korištenja interneta je informiranje o dnevnim događajima. Na drugom mjestu je elektronska pošta, a slijede korištenje društvenih mreža i tražilica.

Prema zastupljenosti računala u kućanstvu u zemljama srednje i istočne Europe, ispred Hrvatske su Slovenija (76 posto), Austrija (72 posto) i Estonija (69 posto), a iza Hrvatske su Latvija, Srbija, Litva, BiH i druge.

M. Landeka