SKANDALOZNO Polovica voća i povrća iz BiH bit će bačena

Iako su Gospodarska komora Federacije BiH i resorno federalno ministarstvo poslali zahtjev da se uvoz voća i povrća zabrani ili ograniči u sezoni kako bi se spasila domaća proizvodnja, iz Vijeća ministara ni nekoliko mjeseci nakon tog zahtjeva ne reagiraju. Predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić kazao nam je da nisu dobili odgovor s državne razine te da ga ne očekuju do rujna.
“Sada je vrijeme da država intervenira da bi se domaća roba više koristila. Napravili smo prijedlog Ministarstvu vanjske trgovine da se zabrani uvoz sezonskog voća i povrća, ali još nitko nije reagirao i reagirat će tek u rujnu kada bude kasno. To je tipični nerad službi”, kazao nam je Lasić. 

Velik deficit

BiH mora ograničiti uvoz, upozorio je Lasić, a za to, tvrdi, postoje i mjere i mogućnosti, samo je potrebno malo dobre volje. Da ne idemo u dobrom smjeru, pokazuju i brojke da je u 2011. za prva tri mjeseca BiH izvezla 1,972 milijarde maraka, a uvezla 3,393 milijardi maraka, zbog čega je ostvarila deficit od 1,421 milijardu. Izvoz je, kaže Lasić, porastao za 28 posto, a uvoz za 23 posto, dok je deficit  povećan za 16,7 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom bila je u 2010. 55 posto, a sada je 58,1 posto. Izvoz bilježi rast svaki mjesec, ali i uvoz bilježi rast. U siječnju je izvoz bio oko 619 milijuna maraka, u veljači 647 i u ožujku je postavljen rekord izvoza od rata i iznosi 706 milijuna maraka. Također, uvoz se približava uvozu iz 2008. kada je bio rekordan i država, kaže Lasić, treba tome stati na put te ograničiti i smanjiti uvoz, a kompenzirati proizvode koje uvoze iz domaće proizvodnje. Izvoz je u prva tri mjeseca porastao za 431 milijun maraka u odnosu na prva tri mjeseca 2010., dok je uvoz porastao za 634 milijuna maraka, tako da na jednu marku izvoza dođe skoro 6 maraka uvoza.
“Svaka pametna ekonomija ono što gubi na svom izvoznom tržištu, mora nadoknaditi na svom domaćem tržištu”, ocijenio je Lasić.

Nema investicija

BiH ne može biti zadovoljna ni s inozemnim investicijama u posljednje dvije godine. U 2004. godini smo imali 1,209 milijardi maraka inozemnih investicija, u 2005. godini 964 milijuna, 2006. godine 1,195 milijardi maraka, a 2007. smo imali 2,973 milijarde maraka inozemnih investicija. U 2008. je u BiH uloženo 1,245 milijardi inozemnih investicija, dok su u 2010. inozemne investicije pale na 346 milijuna investicija u prvih deset mjeseci, što kaže da je BiH više investirala izvan zemlje nego što je imala stranih investicija. Najveći odljev inozemnih investicija je na polju financijskog posredovanja i trgovine na veliko.
“Kada se promatraju tijekovi izravnih stranih investicija u BiH u Austriji smo imali odljev od 339 milijuna maraka, u Hrvatsku 32 milijuna, Italiju 6, a Sloveniju 4 milijuna. Pozitivni priljev investicija je od Nizozemske 4 milijuna, Njemačke 13, Rusije 41, Srbije 50, Švicarske 93, Turske 63 i ostalih zemalja 12 milijuna”, kazao je Lasić.

Raste vanjski dug

Kada je u pitanju vanjski dug, Lasić kaže da je on 31.prosinca 2010. bio 6,250 milijardi maraka, što je za 1,10 milijuna više nego na kraju 2009. Najveća zaduženja BiH ima kod Svjetske banke i ono iznosi 1,74 milijarde, a tu je i Pariški dug koji je nastao prije 1992. i koji iznosi 835 milijuna maraka. “Servis vanjskog duga u 2010. bio je 325,4 milijuna maraka i to 229 milijuna je činila glavnica, a 96 milijuna je išlo na kamate”, rekao je Lasić. On naglašava da je kretanje visine vanjskog duga Vlade FBiH išlo od 4,14 milijardi 2003. do 6,250 milijardi 2010.  

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo / dnevni-list.ba