Jesu li Hercegovci u smilju našli odgovor na nezaposlenost i manjak novca?

Samo nekoliko ljudi se počelo ozbiljno baviti time tada. Vjerovali su kako se može napraviti dobar posao, imali su dobre informacije.
Danas su oni prvaci u ovome poslu, dok ih ostali pokušavaju stići. U Hercegovini posljednjih tjedana vlada prava pomama za sadnicama ove biljke. Kada se saznalo da se kilogram prodaje po cijeni od šest do sedam maraka, svi su dobili volju baviti se ovim poslom. Tomislav Zelenika koji je prije nekoliko godina posadio smilje na površini od jednoga hektara, ovih dana "pikira" sadnice. Ima naručeno 200.000 komada u jednoj turi i sve su prodane.

Sve u jednom danu

- Sve će otići u jednom danu, a potražnja je još veća. Sve je više ljudi koji se žele baviti ovim poslom, potražnja je velika i teško da možemo biti konkurencija jedni drugima - govori za Večernji list Zelenika na početku razgovora. On je uzeo sjeme biljaka sa svojih nasada, uložio mnogo truda i vremena kako bi dobio sadnice, a na naše pitanje može li se još kod njega kupiti sadnica, dobili smo negativan odgovor. - Jednostavno nema slobodnih sadnica. Isplativost je dobra, ljudi su to prepoznali i nadamo se kako će cijene ostati na sadašnjoj razini - ističe Zelenika. Za početak posla nije potrebna velika investicija. Naravno, ako imate zemljište. U analizi ulaganja koju smo radili, uzeli smo primjer sadnje na jednom dulumu, odnosno, tisuću četvornih metara. Za početak je potrebno zemlju isfrezati. Ako angažirate frezu za kamen, što je uglavnom slučaj u Hercegovini, to ćete platiti 0,6 maraka po četvornom metru. Znači, za tisuću četvornih metara ćete izdvojiti 600 maraka. Smilje, ako će se u budućnosti strojno raditi obrada površine, pa čak i branje, sadite na površini metar s 50 centimetara. Drugi sade jednu biljku na površini 50 centimetara sa 50 centimetara, a treći 70x40 centimetara. Svatko ima svoje razloge, ali na jedan dulum bi vam trebalo stati između 2000 i 2500 sadnica smilja. Ako plaćate sadnicu po 0,25 maraka, znači da će vam za jedan dulum trebati 625 maraka sadnica. - Kasnije po potrebi možete prehraniti zemlju ili koristiti sredstava protiv glista i drugih nametnika koji jedu biljke. Na početku nemate nikakvih drugih troškova. Obrada zemlje, odnosno, priprema zemlje i kupovina sadnica je sve ulaganje - govori za Večernjak Josip koji je u blizini Mostara posadio 5000 sadnica prije nekoliko godina, a sada planira novu sadnju na jesen. To bi značilo kako je početno ulaganje za jedan dulum smilja 1225 KM. Naravno, postavlja se pitanje koliko možete zaraditi na tome? Prve godine nećete imati nikakvu zaradu. Biljka se razvija, stasa, a ako je već budete brali, možda ćete imati samo 100 do 200 grama po sadnici. Druge godine prinos bi trebao biti pola kilograma smilja po sadnici, a treće godine prinos ide čak do kilograma po sadnici. Znači, druge godine bi trebali imati 1,2 tone smilja na dulumu, a treću godinu čak 2,5 tona. Tu se podrazumijevaju dvije berbe i prinos se odnosi na jednu godinu.

Zarada

S obzirom na cijenu smilja koja je ovih dana u Hercegovini čak 7 maraka, dođete do podatka kako drugu godinu možete zaraditi nešto više od 8000 KM na jednom dulumu, a treću godinu nešto više od 15.000 KM po dulumu. I kada bi cijena bila daleko ispod sadašnje, zarada ne bi bila upitna. Isplativost je očita, a čak pojedine hercegovačke općine pokušavaju sadnjom smilja privoljeti mlade da ostanu na ovim prostorima. - Već smo dobili projekte iz Hrvatske i nekih međunarodnih organizacija kroz koje smo financirali kupovinu sadnica i poticali ljude da uđu u ovaj posao. Ove godine je na prostoru općine Posušje posijano smilje na 250 duluma, a očekujemo kako će tijekom iduće godine taj broj biti čak 500 duluma. Mi ćemo sve uraditi kako bismo poticali ovaj posao jer se radi o dobroj prilici za zaradu, a nadamo se kako ćemo na ovaj način učiniti da barem dio mladih ostane ovdje umjesto da idu u Njemačku i druge zemlje u potrazi za poslom - rekao nam je načelnik općine Posušje Branko Bago. Primjer Posušja će vjerojatno slijediti i druge općine, ali i brojni gospodarstvenici. Neki od njih su već uložili milijune eura, cijela brda spremili za sadnju smilja i očekuju relativno brz povrat ulaganja, dobru zaradu, ali i otvaranje radnih mjesta barem u sezoni berbe. Smilje iz Hercegovine jedno je od najkvalitetnijih u svijetu. Koristi se u kozmetici, a otkupljuju ga Rusi, Francuzi, Amerikanci... Podaci govore kako ne bi pokrili ni 10 posto potreba tržišta kada bi cijela Hercegovina bila pokrivena smiljem. Znači, mjesta za prodaju ima!

vecernji list