Fakti o Sulejmanu Veličanstvenom: Sultanov harem nije bio mjesto orgija, ali nije bio ni samostan bez seksa

Fakti o Sulejmanu Veličanstvenom: Sultanov harem nije bio mjesto orgija, ali nije bio ni samostan bez seksa
Zbog njegovih velikih osvajanja u Europi i Aziji tijekom 16. stoljeća Zapadnjaci su ga prozvali Veličanstveni. Pet stoljeća kasnije Sulejman Veličanstveni, jedan od najvećih vladara u turskoj povijesti, ponovno osvaja Balkan, Europu i Aziju, piše Jutarnji.hr.

Ovaj put zahvaljujući raskošnoj sapunici koja je otkupljena u šezdesetak zemalja. No, u nekim od zemalja, poput Srbije, Makedonije i Grčke, koje su iskusile osmansku vlast, mnogo je kritika na račun serije. Kada je prošle godine počelo prikazivanje sapunice u Turskoj, "Sulejman Veličanstveni" podijelio je građane te velike zemlje u stalnom gospodarskom usponu.

Naslijedio oca Selima

Bijesni zbog prikaza Sulejmana kao ženskara koji u haremu pije vino, konzervativni Turci tražili su zabranu prikazivanja serije. Podršku im je pružio i turski premijer Recep Tayyip Erdogan, čija vladajuća AK stranka pokušava forsirati mnogo otvoreniji islamski identitet nacije koju je 1923. godine Mustafa Kemal Atatürk pretvorio u modernu sekularnu državu. Ipak, RTUK, što je neka vrsta programskog vijeća turske televizije, nije zabranio "Sulejmana Veličanstvenog", a serija je postigla visoku gledanost turske publike te potaknula brojne rasprave ne samo o Sulejmanu nego o Osmanskom Carstvu općenito.
- Među Turcima se pojavio novi interes u otkrivanju njihove prošlosti - izjavio je za Reuters Liber Ortayli, direktor palače Topkapi u Istanbulu, koja je 400 godina bila rezidencija osmanskih sultana. - Nema nacije na svijetu koja si može priuštiti luksuz odbacivanja vlastite prošlosti, pogotovo ako je ona bila veličanstvena. Čak i tijekom godina kada su na vlasti bile stranke bez islamskog predznaka ljudi su bili ponosni na svoju osmansku povijest - dodao je Ortayli.

Sulejman Veličanstveni (1494. - 1566.) rođen je u Trabzonu na Crnome moru, a u sedmoj godini poslan je na školovanje u palaču Topkapi u Istanbulu. Kao 17-godišnjak Sulejman je postavljen za guvernera jedne od provincija, da bi kao 25-godišnjak nakon smrti oca Selima I. zaposjeo tron. Iz zapisa Bartolomea Contarinija, venecijanskog putopisca, da se zaključiti kako je Sulejman bio visok, uskog lica i orlovskog nosa. "Ima malu bradu, iako njegova boja kože naginje bijeloj, ima prijazan izgled.

Govori se da je mudar vođa, ljubitelj učenja i svi ljudi očekuju samo dobro tijekom njegove vladavine", zapisao je Contarini.

Odmah je počeo niz vojnih osvajanja, među kojima se ističe zauzimanje Beograda 1521. godine, što mu je otvorilo put prema Europi. Tijekom 46 godina vladavine Sulejmana Veličanstvenog Osmansko Carstvo se udvostručilo i dosegnulo vrhunac.

Veliki graditelj

Sulejman je osvojio Rodos, Beograd, Transilvaniju, pobijedio mađarsku vojsku Ludovika II. u Mohačkoj bitki 1526. godine i anektirao dijelove sjeverne Afrike. Zaustavljen je tek kod Beča, koji je bezuspješno opsjedao.

- Ne čudi interes za Sulejmana jer je riječ o osobi poznatoj i na Zapadu, važnoj za povijest Balkana i Europe. Sulejman je bio 10. osmanski sultan, najveći uz Mehmeda Osvajača - rekao je dr. Vjeran Kursar, povjesničar i turkolog s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U povijesti svoga naroda Sulejman je zapamćen kao mudri vladar i veliki graditelj koji je podigao mnogo džamija, biblioteka i mostova, među kojima i Stari most u Mostaru. Također, donio je niz novih zakona, zbog čega ga u Turskoj nazivaju Zakonodavac (Kanuni), a u kolektivnoj predodžbi smatran je nekom vrstom sveca. No, poznati turski kolumnist Mustafa Akyol, koji često piše o odnosu religije i politike, smatra da je kod mnogih Turaka prisutna pretjerana idealizacija Osmanskog Carstva.

Pravi Osmanlije

- Osmanlije su mogli biti dobri ‘sluge islama', ali oni su, također, bili ljudi sa svim grijesima i iskušenjima - izjavio je Akyol za Reuters. - Uistinu, samo je nekoliko osmanskih sultana pilo vino i njihov harem nije bio mjesto orgija, čime su neki od ranih zapadnjačkih orijentalista hranili svoje erotske fantazije. No, harem, također, nije bio ni samostan u kojem nije bilo seksa - rekao je Akyol.

Lijepe žene u prekrasnim haljinama s dubokim dekolteima, raskošan nakit, erotizirana atmosfera: upravo u carskom haremu odigravaju se glavni zapleti i intrige u seriji "Sulejman Veličanstveni".

- Harem je bio carska institucija u palači Topkapi rezerviran za sultanove žene, majku i njegovu djecu. Bio je izdvojen i, osim sultana i eunuha, nijedan muškarac tamo nije mogao ući - pojasnio je Vjeran Kursar.

- Harem je bio neka vrsta škole za djevojke koje su tamo dovedene kao robinje. Dobivale su obrazovanje u najširem smislu: učile su šivati, plesati, svirati instrumente, ali i čitati i pisati. Učile su čak i govorništvo, a neke su recitirale i poeziju - dodao je Kursar i istaknuo kako je za djevojku ulazak u carski harem bila stvar prestiža.

- Žene u haremu koje nisu bile u rangu sultanovih miljenica nakon nekog su se vremena udavale za uglednike i živjele u visokom društvu - naglasio je Kursar.

Fikcija i povijest

O stvarnom životu u haremu vrlo se malo zna, jer osmanski povjesničari, baš kao i zapadni diplomati i putopisci, nisu u njemu boravili. No, tri zapadnjakinje, Lady Montagu, Julia Pardoe i Lucy Garnett, posjetile su harem i opisale tu instituciju.

- Od početka smo govorili isto: to je fikcija inspirirana poviješću. Ulaskom u harem učinili smo sve te nedodirljive i visoko cijenjene povijesne ličnosti bližima nama. Dali smo im materijalnu egzistenciju kao osobama, sa strahovima, bjesovima i strastima - rekla je Meral Okay, scenaristica "Sulejmana" koja je prije nekoliko mjeseci preminula od raka.

No, to što Sulejmana, njegovu voljenu Hurem, ali i velikog vezira Ibrahim-pašu, sultaniju Hatidžu i ostale likove serije čini bližim običnim ljudima, ljuti konzervativnu Tursku. - Prošlost je uvijek izmišljena zemlja. Revizija prošlosti uvijek vodi u političke borbe u državi - izjavio je turski nobelovac Orhan Pamuk.