Hakeri danas mogu upravljati gotovo svim tehničkim uređajima!

izručen ukrajinski državljanin, računalni kriminal, uskok, na međunarodnoj potjernici, hakeri, provala, Široki Brijeg, prijevara, računala, policija, hakeri, žrtva hakerskih operacija, hakiranje automobila, kibernetički napad , hakeri, CyberBerkut, bundestag, hakeri, banke, Novac, pljačka, cyber kriminal, hakeri, hakeri, računalni hakeri , Računalni lopovi , gmail, email, hakiranje, hakeri, računalni hakeri , SWIFT, web kamera, hakeri, računalni hakeri , kibernetički rat, cyber napad, tajne službe
...no istovremeno se vrlo malo ili nimalo pozornosti ne pridaje sigurnosti tih uređaja, te eventualnim negativnim posljedicama koje mogu proizaći iz toga. Sve veće umrežavanje uređaja pojednostavljuje život: navigacijski uređaji u automobilima ili na pametnom telefonu pokazuju nam put, možemo jednostavnije međusobno komunicirati, do informacija se dolazi za tren. Ljubitelji tehnike već sada mogu putem interneta iz ureda uključiti ili pojačati grijanje kod kuće, a putem televizije može se naručiti pizza. Ali čim je neki uređaj povezan na globalnu mrežu, može biti i napadnut od strane hakera, terorista ili pravih internet-vojski kakve imaju mnoge zemlje. Većina hakera cilja na rušenje računalnih sistema ili želi da se dokopa podataka. Time su u prošlosti bile pogođeni i oni čiji je posao sigurnost - recimo FBI ili Pentagon.

Postupak je sljedeći: napadači traže rupu u sistemu, uvlače se unutra i izvode napade. Ovaj princip djeluje kod svih uređaja koji komuniciraju sa vanjskim svijetom. Dakle nije riječ samo o klasičnim računalima, nego i o avionima, brodovima, automobilima ili kućnim aparatima. Klaus Scherer i Rudolpf Herzog istražili su koliko smo izloženi.

Hakiranje automobila je i te kako moguće!

Njihov film počinje smrću američkog reportera Michaela Hastingsa, koji strada u automobilskoj nezgodi. Mnogi vjeruju da je nezgoda namjerno izazvana. Jedan haker i jedan sveučilišnii profesor to prikazuju na filmu: oni upravljaju automobilom putem laptopa, manipuliraju kočnicama i po volji zaustavljaju automobil. Napadači dobivaju pristup računalu na komandnoj ploći automobila tako što prokrijumčare virus. Ako automobil ima internet vezu - onda je stvar jednostavna. Virus može biti skriven u glazbenu datoteku ili u igricu koju vozač koristi.

„Mnoge mreže koje se nalaze u automobilima u tehnološkom smislu su zastarjele. Već odavno nema koncepta kojim bi se komunikacija štitila ili šifrirala", kaže haker Chris Valasek. Slično je čak i sa avionima.

Ništa manje zastrašujući nisu ni scenariji koji pogađaju infrastrukturu. Cyber-napadi energetskim koncernima već neko vrijeme zadaju glavobolje. Mnogi pokušavaju najbitnije sisteme odvojiti od interneta. Cyber-kriminalci ipak pronalaze načine za upade. Recimo putem pametnih strujnih brojila, kako je nedavno izvjestila agencija Reuters. Brojila direktno povezuju korisnike i ponuđača usluga kako bi se putem interneta proslijedili podatci o potrošnji.

Zastarjela tehnologija, bez zašite od hakera

Trend stalne umreženosti raste - bliska budućnost su pametna domaćinstva. Putem pametnog telefona upravljate strojem za pranje odjeće, televizorom, svijetlima i pećnicom. A pri tom postoji opasnost da netko to učini umjesto vas - i izazove požar.

Ali nema mjesta panici, kaže IT stručnjak Christof Paar sa Sveučilišta u Bochumu. Primjer električnih garažnih vrata pokazuje da ne čini baš svaka prilika lopova. Jer iako je zaista jednostavno upravljati električnim garažnim vratima na daljinu, gotovo da nije bilo provala prilikom kojih je to iskorišteno, navodi Paar u razgovoru za DW. Uvijek se radi o troškovima i koristi: „Hakirati jedan kućni aparat napadaču ne donosi mnogo - za razliku od upada na nečiji online bankovni račun. Ipak, proizvođači moraju poraditi na sigurnosti. Mnogi uređaji nemaju nikakvu zaštitu ili imaju ugrađene tek zastarjele sigurnosne funkcije", kaže Paar.

Klaus Scherer je tijekom istraživanja utvrdio da mnoge kompanije nerado govore o ovoj temi: „To je stara pjesma - oni na posljetku žele prodati avione i automobile pa se u reklamama hvale umrežavanjem i modernim, novim generacijama automobila, koji mogu baš sve", kaže Scherer u razgovoru za DW. O rizicima baš ne žele javno previše razglabati - jer i pritisak konkurencije je veliki. Zato Scherer više nade polaže u kupce: „Moram li u prometnom zastoju da čitam mailove, a da automobil vozi sam?", pita on sebe i ostale potrošače.

Scherer je zaključio: Afera sa NSA negativno se odrazila na povjerenje u tehnologiju barem kada su u pitanju njemački potrošači. „Iz povijesnih razloga Nijemci strahuju od država koje nadziru." Na globalnom tržištu to je možda ipak premalo. Odnos Amerikanaca prema toj tehnologiji je recimo potpuno drugačiji - zato većina ovih novotarija dolazi iz SAD.

urbancult.hr