Burek, ćevapi, Sarajevo i Međugorje kao simboli prepoznavanja BiH

Istraživanje je provela njemačka politička zaklada Friedrich Ebert sa sjedištem u BiH u suradnji s agencijom Millenium promocija iz Zagreba. Voditelj istraživanja i autor studije je dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Novi mediji HRT-a doznaju da je istraživanje potvrdilo kako su građani Hrvatske i Srbije prilično upućeni na BiH te su s njome znatno povezani podrijetlom, rodbinski ili prijateljski. Ukupno, 41% svih ispitanika u Hrvatskoj i 35% ispitanika u Srbiji ili je rođeno u BiH ili je podrijetlom iz te države, ili ima obitelj i rođake u BiH.

Istražujući asocijacije na BiH, studija otkriva kako su na prvom mjestu i kod ispitanika iz Hrvatske i kod ispitanika iz Srbije burek i ćevapi, kao simbol specifične bosanske gastronomije. Međutim, kod hrvatskih ispitanika ta asocijacija je puno naglašenija (27%) nego kod srbijanskih (18%). Kod srbijanskih ispitanika izrazito je naglašena asocijacija rat (13%), za razliku od Hrvatske (3%).

Na drugom mjestu po učestalosti odgovora je humor i život bez stresa - 16% u Srbiji i 13% u Hrvatskoj. Slijede političke napetosti (po 12% u Srbiji i Hrvatskoj), multikulturalnost (12% u Srbiji i 10% u Hrvatskoj), dva entiteta i tri naroda (11% u Hrvatskoj i 10% u Srbiji).

Rezimiramo li stajališta ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji, možemo reći kako i jedna i druga država u najvećoj mjeri percipiraju bosansko-hercegovačke prirodne raznolikosti te bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Također BiH smatraju zemljom raznolikosti, koja povezuje istok i zapad, kršćanstvo i islam. Najizrazitije razlike između stajališta hrvatskih i srbijanskih građana odnose se na tumačenje proteklog rata i položaj bosansko-hercegovačkih Hrvata. Međutim, i kod tih pitanja u Srbiji ima znatan broj ispitanika koji se slažu s onima u Hrvatskoj.

Istraživanje je pokazalo kako je Sarajevo najveća i ujedno jedina top destinacija za oba susjedna naroda. Slijedi Mostar, koji je očekivano privlačan Hrvatima (zajedno s Međugorjem), a donekle i Srbima (uz Banju Luku).

Prilično je zanimljivo vidjeti kako građani Hrvatske i Srbije vide budućnost BiH u sljedećih 10 godina. Čak natpolovična većina građana i Hrvatske i Srbije predviđa pesimističnu budućnost za BiH. Kako se neće dogoditi znatnije promjene, uvjerljivo smatra 42% Srba i 39% Hrvata. Druga kategorija je kako će BiH ostati pod međunarodnim protektoratom. U to vjeruje više Hrvata (17%) nego Srba (12%). Srbi su uvjereniji kako će BiH (p)ostati podijeljena država (15% Srba i 9% Hrvata). Da će BiH postati konfederacija triju ili više entiteta, vjeruje približan broj Hrvata (11%) i Srba (13%). Isto vrijedi i za tvrdnju kako će BiH postati jedinstvena građanska država (po 10% ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji). Ovakva pesimistična stajališta ne iznenađuju s obzirom na impulse, poruke i sliku koje građani u Hrvatskoj i Srbiji dobivaju iz BiH, a one ponajmanje govore o zajedništvu i jasnoj viziji budućnosti zemlje.