Turisti sve češće nestaju na bh. planinama: Avanturisti potpuno nespremni kreću u pohode

28.07.2017

U posljednje vrijeme sve češće se događa da poneki avanturista ili cijelo društvo zaluta na jednoj od planina u BiH...

... i nenamjerno dovede svoje zdravlje ili život u opasnost, a zbog takvih nepromišljenih pothvata spasioci Gorskih službi spašavanja u BiH nerijetko imaju "pune ruke posla".
Turisti sve češće nestaju na bh. planinama: Avanturisti potpuno nespremni kreću u pohode

Prema procjenama iskusnih planinara i spasilaca GSS-a u BiH u najvećem broju slučajeva su to stranci, koji očarani ljepotama bh. planina i netaknute prirode, na svoju ruku odluče otići na pohod za koji nisu pripremljeni ili obučeni i bez pratnje stručne osobe, te se nerijetko izgube, noć provedu u planini, bez dovoljno hrane i vode, dok nije isključeno ni to da u toj svojoj avanturi budu i ozlijeđeni, piše Faktor.

Posljednji takav slučaj dogodio se sinoć na planini Maglić, gdje su mladić i djevojka iz Češke odlučili "prošetati" planinom, za koju lokalno stanovništvo zna da ima promjenjivu ćud i da skriva mnoge opasnosti za one manje upućene, te su se tu i izgubili.

Spasioci GSS-a iz Foče su po kiši, magli i strmom usponu uspjeli doći do njih na oko 2.300 metara nadmorske visine i izvući ih iz kamenog procjepa, odakle nisu mogli sami izaći. Kao rezultat njihove male "ekspedicije", djevojka je slomila koljeno i pokidala ligamente, a spasioci su ih satima izvlačili po klizavom tlu i magli zbog koje je vidljivost bila smanjena na svega nekoliko metara.

Prema riječima Zdenka Marića, predsjednika Saveza GSS-a u BiH, planine kriju mnoge opasnosti, a najveća opasnost su sami ljudi koji ih prouzrokuju svojim ponašanjem, to jest odlaskom u planinu bez pripreme i svojim neznanjem.

- Mladi Česi su u planinu krenuli neopremljeni, neobučeni, nisu se raspitali o stazi i uvjetima. Obično se na planinu kreće rano, ali su oni najvjerojatnije zakasnili s polaskom. Staze nisu dobro markirane, naročito one ekstremnije poput Sajle na Magliću, kojom je par išao i koja je veoma loše obilježena. Čovjek mora biti spreman da kaže "hajmo gore", a spreman ne može biti svatko. Ljudi donose odluke koje su loše, jer nemaju dobru procjenu, znanje i iskustvo i to je uvod u neku moguću nesreću. Zaglave gore na strmom i opasnom terenu, zaborave na vrijeme, stiže noć ili nevrijeme i problemi se nižu jedan za drugim - kazao je Marić.

Sugovornik Faktora podsjetio je na slučaj planinarke i trkačice Marine Malek iz Hrvatske, koju je prije nešto više od mjesec ugrizao poskok na planini Prenj, te su je spašavali pripadnici GSS-a u BiH.

- Planina nije mjesto gdje se prate modni trendovi. Mladi obuku kratki šorc i tenisice, oslobode se svega suvišnog i kada ih ujede zmija, kažu da nisu bili adekvatno obučeni. A mi uvijek pitamo što je lakše, obučiti poskoka da ih ne ujede ili njih da se zaštite - rekao je Marić.

Spomenuo je i slučaj od prije nekoliko dana kada su se na planini Čvrsnici izgubila dvojica Belgijanaca. Oni su, kako je ispričao, pošli u laganu šetnju u šorcevima i patikama, sa pola litra vode, bez baterije za osvjetljenje, šibice ili upaljača, te sa 40 posto baterije u mobitelju. Belgijanci su, prema njegovim riječima, pozvali policiju ali nisu znali objasniti gdje se nalaze.

- Kazali smo im da ostanu tu gdje se nalaze i da se ne miču, što oni nisu poslušali. Zbog toga su zaglavili u opasnom području, ali smo ih na sreću ipak uspjeli pronaći - kazao je Marić.

Prema njegovim riječima, manje sreće imao je talijanski svećenik Luciano Ciciarelli, koji je prije dvije godine nestao u Međugorju. U potragu su tada, osim spasilaca iz BiH, bili uključeni policija, vojska, mještani, ali i Gorska služba spašavanja iz Hrvatske.

Naš sugovornik kaže da je nedavno na ovo poručje dolazila i talijanska žandarmerija sa psima tragačima, ali svećeniku od avgusta 2015. godine nema ni traga niti je poznato šta se sa njim točno dogodilo.

- Naši ljudi poznaju ova područja, puno su oprezniji i bolje educirani, ali se nesreće opet događaju. Kad je zima ekstremnija, događaju se slučajevi poput onog od prošle godine na Bjelašnici, kada je poginuo iskusni planinar - kazao je Marić, dodavši da se u mnogim slučajevim sitne greške najskuplje plaćaju, pogotovo zimi.

Predsjednik Saveza GSS-a u BiH kaže da se prema analizama svih nesreća koje su se dogodile na planinama, u skoro 100 posto slučajeva pokazalo kako je najčešće do pogreške doveo ljudski faktor.

 O tome se uči u planinarkoj školi i dosta toga se može prevenirati. Mora se ponijeti ono što je potrebno, oprema, raspitati se o svemu i ponašati onako kako treba na toj planini. Neznanje je uvod u pogrešnu procjenu, a pogrešna procjena u jednu ili niz pogrešnih odluka - zaključio je Marić.

Objasnio je kako svaka planina koja se nalazi na iznad 2.000 metara nadmorske visine nosi svoje opasnosti. Između ostalog, kazao je kako se na toj visini može dogoditi i da usred ljeta preko noći padne poneka pahulja snijega, te da je svaki čovjek ugrožen ako se izloži temperaturi ispod 13 stupnjeva celzijeva i ako noć provede vani ili izložen nevremenu, može doći do hipotermije i u najgorem slučaju smrti.

Sabahudin Spahović, načelnik GSS-a Jablanica, objasnio je kako na planinama postoje zimske i ljetne opasnosti.

- Imate ljetne poput udara groma, ujeda zmije, pothlađivanja, prijeloma noge i slično. Ljudi u planini mogu zalutati i zbog mliječne magle koja nastaje zbog sukoba raznih struja i klima na određenom dijelu planine, dok zimi može doći i do smrzavanja ili nesreće zbog loše opreme i nepoznavanja planine, te opreme koja se ne zna koristiti. Najveći uzrok svega najčešće je neinformisanost - kazao je Spahović.

Naglasio je da u svakom slučaju ne bi trebalo paničiti, već pozvati policiju ili nekog drugog, a informacija će sigurno doći i do spasilaca.

- Potrebno je osigurati bateriju u mobitelu da možete komunicirati, javljati se jednoj osobi, ostati na jednom mjestu i ne davati lažne informacije onome tko treba doći po vas. Osim toga, potrebno je rasporediti hranu i vodu, utopliti se i, eventualno, ako je netko povrijeđen pobrinuti se za njega - kazao je za Faktor.

Prema riječima Miralema Husanovića, generalnog tajnika Planinarskog saveza BiH/FBiH, čak ni iskusni planinari na planinu ne bi trebali ići bez vodiča ili organiziranog pohoda.

- Nitko to ne bi trebao samostalno raditi bez vodiča, osim iskusnih i obučenih registriranih alpinista ili vodiča. Ono što mi kao savez radimo, tiče se naših članova i ne možemo utjecati na turiste. Oni su uglavnom planinari u svojim državama, gdje su planine puno uređenije od naših. Ako su došli ovdje, trebali bi stupiti u kontakt s lokalnim paninarskim organizacijama i uvjerena sam da bi se našao vodič koji bi volonterski pomogao tim ljudima - kazao je Husanović.

loading...