Je li bolje biti ranoranilac ili noćna ptica?

madrac, posao, ležanje, spavanje, spavanje, san, zdravlje, spavanje san, razlozi, namirnice, spavanje san, san, spavanje san, ljepotica, sindrom, spavanje san, tipovi, ispričavanje , život, spavanje san, nesanica, halucinacija, spavanje san, spavati gol, prednosti, spavanje san, noć, noćna ptica , spavanje san, zdravlje, snovi, značenje, spavanje san, spavanje, položaj, spavanje san, tinejdžeri, upozorenje, spavanje, noćni tip, jutarnji tip, test, spavanje san, problemi, spavaća soba, spavanje, hrana, debljanje, spavanje san, san, zdravlje, seksualna želja, spavanje san, spavanje san, trikovi, san, nedostatak sna, spavanje, nesanica, Protiv nesanice, spavanje san, snovi, spavanje san, stvaranje bora, trik, san, utonuti, umor, spavanje, spavaća soba, spavanje san, san, spavanje, san, vrijeme, spavanje san, san, debljanje, spavanje san, nesanica, spavanje san, metoda, nesanica, spavanje, nesanica, recept, spavanje, zdravlje, spavanje san, stres, istraživanje, snovi, značenje, san, spavanje, hrkanj
Izreka kaže: tko rano rani, dvije sreće grabi, a i opće je mišljenje da su ranoranioci organiziraniji i produktivniji od osoba koje ujutro vole dulje spavati, a lijegati kasnije, no znanstvenici tvrde da noćne ptice u kvaliteti života ne zaostaju za onima koji ustaju ranije.

Činjenica je da u današnje doba u maloj mjeri možemo kontrolirati hoćemo li biti jutarnji ili noćni tip. Istraživanja su pokazala da je ta preferencija gotovo u potpunosti genetski uvjetovana te da je sklonost tomu hoćete li postati noćna ptica ili ranoranilac zapisana u vašem genetskom kodu.

No i našim je precima takav bioritam pojedinaca bio od velike važnosti jer je u vrijeme kada su na Zemlji živjele zajednice lovaca i sakupljača bilo iznimno opasno dopustiti da svi njezini članovi spavaju istodobno. Netko je morao imati drukčiji bioritam i 'čuvati stražu', prenosi ScienceAlert.

 

U modernim su vremenima ljubitelji kasnog lijeganja zbog prirode radnog vremena i društvenih obveza prirodno zakinuti i konstantno neispavani. Neispavanost ljubitelja kasnog lijeganja koje im nameće ispunjavanje društvenih normi znanstvenici su nazvali 'društveni jet lag'.

Dakle, znanstveno je dokazano da su noćne ptice na određeni način u nepovoljnijem položaju jer neispavanost utječe na moždanu aktivnost. Stoga noćobdije imaju manje bijele moždane tvari koja pomaže neuronima u komunikaciji s drugim moždanim stanicama, a to znači i manju mogućnost za proizvodnju hormona "dobre volje", serotonina i dopamina.

Ali noćobdije su, kažu znanstvenici, kreativnije i imaju bolje kognitivne sposobnosti od jutarnjih tipova. A nedostatak bijele moždane tvari kod njih se nadomješta lučenjem viših razina kortizola, hormona stresa, koji se povezuje s više poslovnih mogućnosti te s financijskom dobiti. Usto su, prema istraživanjima, noćni tipovi psihički izdržljiviji od ranoranilaca.

A kada je o tinejdžerima i spavanju riječ, pravila nema - čini se da hormonalne promjene privremeno mogu prevladati genetske različitosti. Samo privremeno.

Hina