Vakula: Očekuje nas iznadprosječno topla zima!

Prvi dan prosinca, prvog zimskog mjeseca, a temperatura se zraka ni tijekom prošle noći i jutra nije spuštala ispod...

...ispod 4°C u Gospiću, 5 u Osijeku, 7 u Zagrebu, 9 u Rijeci, te čak 10 u Splitu i 12 u Dubrovniku. Većina tih vrijednosti bliže su prosječnim najvišim za ovo doba godine, a ne najnižim, kako je ujutro uobičajeno. Štoviše, ponegdje je temperatura zraka već ujutro bila viša od prosječne najviše dnevne, koja je uglavnom u rano poslijepodne. Iznadprosječno toplo bit će i sljedećih dana. I tjedana. Vjerojatno i mjeseci.

Studeni - gotovo bez studeni.

U očekivanju službene analize klimatoga DHMZ-a, već i preliminarni izračuni upućuju na zaključak kako je dojučerašnji studeni bio barem prosječno topao, i u odnosu na „hladnije" klimatološke vrijednosti iz razdoblja 1961-1990. godina, a i na „toplije", iz razdoblja 1981-2010. Štoviše, na mnogim meteorološkim postajama zaslužuje ocjenu „topao", ponegdje čak i „vrlo topao", kao primjerice na postaji Puntijarka te posebice Zavižan, gdje je čak blizu ocjene „ekstremno topao", jer je samo studeni 2014. godine bio topliji od ovogodišnjega, a mjerenja postoje od 1953. godine.

Među 10 najtoplijih je i na zagrebačkim postajama, ali ne i primjerice Rijeci i Kninu, unatoč tomu što je dio mjeseca bilo toplo kao nikada do sada. Osim tih, cjelomjesečnih zanimljivosti, mnogi još više pamte one pojedinačne, kao primjerice 27,2°C u Ogulinu - najvišu temperaturu zraka ikada službeno izmjerenu u studenome na toj postaji, a i 20,5°C na Puntijarci, kao i izjednačen rekord od 20,5°C na Pargu.

Dubrovnik - najsuši studeni!

Valja spomenuti i zanimljivosti oborine. Premda će cijeli mjesec najvjerojatnije u većini Hrvatske dobiti ocjene od „ekstremno sušno" do „normalno", u Slavonskome Brodu i obližnjim Goricama zabilježene su najveće dnevne količine oborine u studenome. U manje od 24 sata palo je više kiše nego u Dubrovniku tijekom cijelog prošlog mjeseca. Od početka mjerenja, 1961. godine, ovogodišnje, ni 24 cijele litre, najmanja su mjesečna količina izmjerena u studenome. Do sada je rekord bio 36,9 litara, iz 1981. godine.

Snijeg na Zavižanu.

I na Zavižanu je u studenome zabilježen manjak oborine, ali i poneki ekstrem. 22. studenoga ujutro na Zavižanu je prvi snježni pokrivač u sezoni po prvi put bio deblji od pola metra. Štoviše, čak 60 cm. Pri čemu je izjednačen rekord u tako kasnom prvom snijeg, iz 2008. godine. Zaljubljenici u meteorologiju iz udruge „Crometeo" otkrili su i podatak o rekordno dugom „snježnom postu" - od 22. travnja do 22. studenoga. Kao nikada do sada.

Jesen 2015.

Studeni je pridonio i iznadprosječno visokoj srednjoj temperaturi cijele „klimatološke" jeseni, koja se zbog jednostavnosti svakogodišnjih analiza računa za razdoblje od 1. rujna do 30. studenoga. Preliminarne analize, na temelju obje „klimatologije", upućuju na ocjene većinom od „normalno" do „vrlo toplo", te on „normalno" do „kišno", prema nekim pokazateljima ponegdje čak i „vrlo kišno", posebice zbog listopada.

Siječanj - studeni 2015. U Rijeci rekord!

Dugoročne prognoze, barem za dosadašnji dio 2015. godine, i za pojedine mjesece, i za godine, prilično su se dokazale, što se može zaključiti i analizom prošlih tekstova objavljenih u Meteo kutku i na stranicama DHMZ-a, te iz službenih klimatoloških ocjena.
Osim njih, zanimljiva je i analiza srednje temperature zraka dosadašnjeg dijela godine, koja potvrđuje prognoze i za još jednu iznadprosječno toplu godinu, ne samo na globalnom nivou, nego i na našem, lokalnom.

Na postaji Split Marjan, gdje mjerenja postoje od 1948. godine, dosadašnji dio godine dijeli 5. mjesto u nizu najtoplijih, na kojem su na vrhu 2011. i 2012. godina, a na već spominjanom Zavižanu, dijeli 4. mjesto - na prvom je isto razdoblje prošle godine.

I u Maksimiru je srednja temperatura zraka prošlogodišnjih prvih 11 mjeseci viša nego ove godine. I još samo 2007. godine. Odmah iza je 2015.

U Rijeci, gdje mjerenja postoje od 1948. godine - čak je izjednačena rekordno visoka vrijednost iz 2014.!

Rođendan Griča, o kojem se i u svijetu priča!

Za one koji ne vjeruju kako nam je prošlih godina i desetljeća toplo kao gotovo nikada u povijesti mjerenja, koja je ponegdje počela još u 19. stoljeću, dokaz su podaci s postaje Zagreb Grič, koja danas obilježava svojevrsni rođendan.
Prva službena mjerenja prof. Ivan Stožir obavio je 1. prosinca 1861. godine. I od tada se mjeri i motri svakoga dana. Bez prestanka. Kao malo gdje u svijetu.

E, čak je i na tom Griču srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 30. studenoga među najvišima u povijesti. Viša je samo 2007, 2012. i 2014.!

Nadajmo se ne samo još jedan u nizu.

A baš to zatopljenje, ne samo na lokalnom, nego i na globalnom nivou, jedan je od uzročnika velikog skupa moćnika u Parizu, koji je počeo jučer i u planu je njegovo trajanje do 11. prosinca. Više o njemu, kao i o temi globalnog zatopljenja i sve većem onečišćenju, te o klimatskim promjenama, sljedećih će dana i tjedana biti kojegdje. Večeras i u Otvorenome.

Uostalom, o važnosti te teme za čovječanstvo, kao i posrednom gubitku bioraznolikosti, ekološkoj krizi i skrbi za zajednički dom - svjedoči i podatak kako je njoj posvećena čak i jedna od enciklika Sveta Oca... Govorio je o njoj i prije, a i jučer je poručio da je vrijeme za dogovor o klimatskom zatopljenju sada ili nikada.

Ovom velikom skupu prethodili su mnogobrojni manji, od kojih neki i u Hrvatskoj, početkom rujna u Zagrebu, malo kasnije u Dubrovniku, pa prošli tjedan ponovno u Zagrebu. A i ovaj će tjedan.

Povodom Međunarodne godine tla i Svjetskog dana tla, HAZU i Hrvatsko agrometeorološko društvo, organiziraju u petak okrugli stol na kojem će se govoriti, između ostaloga, i o klimatskim promjenama, te njihovom djelovanju na poljoprivredu u Hrvatskoj. Osim u HAZU-u, o ovoj će zanimljivoj temi biti riječi i u nedjeljnoj "Emisiji za selo i poljoprivredu" na HRA1.

Sve to, u očekivanju odluka na globalnom nivou, a i još poneko razmišljanje, možda neke potakne i na djelovanje. Lokalno, malo, sitno, ali i ono je bitno.

Zima 2015/16 - iznadprosječno topla!

A mnogima je važno i vrijeme za sljedeće dane, tjedne, mjesece. Dugoročna prognoza iznadprosječne topline, i mjesečne i sezonske, nedavno je još jednom potvrđena.

A danas je objavljena i najnovija, koja ima još veću težinu, jer su je pripremili prognostičari Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, na temelju ne samo praćenja različitih svjetskih modela za dugoročne prognoze, nego i kao rezultat suradnje s kolegama iz našeg dijela Europe. Naravno, relativna toplina je gotovo neprijeporna, ali ne i količina i vrsta oborine.

U ovome tjednu u Hrvatskoj i bližoj okolici neće biti nekih meteoroloških pojava koje bi mogle prouzročiti veliku katastrofu, pod uvjetom da se u to ne ubraja iznadprosječna toplina, koja bi za neke djelatnosti u ovo doba godine mogla biti na nivou svojevrsne katastrofe. Ali nek se zna - procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku odnedavno postoji!

HRT.hr

02.12.2015 u 06:28