Spavaća soba mu u Hrvatskoj, a dnevni boravak u Hercegovini

13.10.2015

Još od Požarevačkog mira 21. srpnja 1718. godine, potpisanog između Venecije, Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva, zna se gdje je granica i tu nikakve dileme nema.

Pa, kada su Turci bili u najjačoj snazi, stotinu puta bi promislili prije nego bi i pokušali prijeći granicu ovdje u Jovićima ili prijeći preko znamenitog Jovića Mosta. I sada, gotovo tri stotine godina poslije, hoće razdijeliti naš zaseok. I to kako?! Potezom pera, ne poštujući katastarske knjige, državničke sporazume i samo stanje na licu mjesta.

Čini nam se da netko iz Zagreba i ne zna gdje su Jovići, pa nam sada dovode probleme pred vrata. Ali to neće ići tako, jer se mora poštovati pravo i detaljno na licu mjesta utvrditi činjenično stanje. Borit ćemo se svim pravnim sredstvima, pa makar morali pred međunarodne institucije, ali ne damo da nam se dijeli naš zaseok, da nam soba bude u Hrvatskoj, a kuhinja u Bosni i Hercegovini. Ili, još gore, da smo na ničijoj zemlji.

Devet kuća na ničijoj zemlji

Rezime je ovo prosvjednog skupa mještana zaseoka Jovići-Domići u Vinjanima Gornjim kod Imotskog, udaljenog oko 250 metara od pogranične postaje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naime, okupili su se kako bi izrazili ogorčenje na pokretanje postupka hrvatskih vlasti koje namjeravaju izgraditi granični prijelaz točno po sredini zaseoka, među kućama, dvorištima, dimnim kužinama, poslovnima prostorima i devet njihovih kuća, u kojima žive desetljećima, ostaviti na ničijoj zemlji.

- Prije nekog vremena banuli su u naš zaseok neki stručnjaci iz jedne splitske firme. Rade ljudi posao za naručitelje iz Zagreba, valjda za neka ministarstava ili institucije zadužene za razgraničenje i definiranje granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. I tako nam pokazaše papire, mape, gdje bi se gradio granični prijelaz, rampe, pogranične uredske prostorije. Kada smo vidjeli te planove, umalo se nismo onesvijestili.

Recimo, rampa ulazi debelo u moje dvorište, odvaja mi poslovni prostor od ulaznih vrata u kuću, ruši mi kameni zid sa željeznom ogradom oko kuće. Da bih prešao pet metara od kuće do poslovnog prostora, trebam prvo ući u Bosnu i Hercegovinu, pa preko granice i danas-sutra Schengena ući u Hrvatsku, pokazati dokumente i onda doći do poslovnog prostora. Mome susjedu Bori bilo bi još gore. Granična rampa ide mu ravno preko dvorišta, siječe ulazne stepenice metar od ulaznih vrata u kuću.

Sve u svemu, devet kuća našega zaseoka našlo bi se na ničijoj zemlji, pa bi suseljani trebali dnevno prelaziti na desetke puta iz jedne države u drugu, da bi normalno mogli živjeti. A zamislite činjenicu da od tog njihova zamišljenog i planiranog prijelaza ima punih 250 metara do sadašnje točne granične crte, gdje se nalazi i prava državna granica i gdje je rampa, naša zastava i zastava Europske unije.

I poznati međni kamen, stavljen još za vrijeme Požarevačkog mira, udaljen je 200 metara od naših kuća. I tu je granica. Zašto na tom prostoru ne prave rampe i objekte, već ulaze u samo srce zaseoka? Nevjerojatno! - kaže Ante Jović, jedan od Jovića kojemu novi granični prijelaz dolazi pred prozor spavaće sobe.

'U ljude se uvukao strah'

- Nećemo mi pristati, budite sigurni. Pri sastavljanju zapisnika, a nakon obilaska te ekipe iz Splita, jasno smo kazali da se tome protivimo i da izvole poslati stručnjake na sam teren, pa ćemo im kazati gdje je prava granica. Prvi predsjednik RH dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović još su 1997. isto tako imali dogovor oko granice. Taj sporazum nije ratificiran, ali jest onaj iz 2005. godine i tu dileme nema gdje se nalazi granica - veli nam Milan Jović.

- Mogu kazati da je sve ovo u neku ruku i smiješno i tužno. Jer da se to ozbiljno radi, onda bi se lijepo izišlo na teren, vidjeli bi se katastarski izvodi, vidjelo stanje na terenu i tek onda krenulo u pravo razgraničenje, samim time i odredilo lokaciju budućega graničnog prijelaza. Ovako se u ljude uvukao strah, nelagoda - kazuje nam Bikan Jović, čija su kuća i okućnica, kaže on, samo srećom ostali u Hrvatskoj, za razliku od pet metara udaljenih kuća prvih susjeda, Bore i Ante.

Sigurno je da Jovići neće posustati, krenut će u pravnu bitku za svoj vjekovni životni teritorij, jer su bili od pamtivijeka i ostat će u Hrvatskoj. To im nitko, kažu, neće moći osporiti.

Inače, cijeli ovaj nerazumni postupak, koji je dobro uzbudio duhove u Jovićima, podsjeća na već poznati slučaj Srećka Kundida sa Sebišine u općini Runovići, gdje je također granična rampa, prema crtanjima nekoga iz Zagreba, dovedena pred same prozore njegove sobe, iako prostora za njezinu izgradnju ima na nekoliko mjesta.

Čovjek već godinama vodi spor, gubi novce i živce, a najnovije je da je pokrenuo i upravnopravni spor protiv Republike Hrvatske. Njemu je umnogome pomogla i njegova jedinica lokalne samouprave, pa i Jovići očekuju od Grada Imotskog da stane u njihovu zaštitu.

Izdana lokacijska dozvola, još se čeka građevinska

Novi stalni granični prijelaz za pogranični promet, Jovića most, određen je Uredbom o graničnim prijelazima Republike Hrvatske (NN 79/2013) i ugovorom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima od 19. lipnja 2013. godine. Zahvat u prostoru određen je lokacijskom dozvolom, koju je 1. lipnja 2015. godine izdalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Radi se o mikrolokaciji u naselju Jovića Most, na lokalnoj cesti neposredno do granične crte.

Projektno rješenje izrađeno je na temelju podataka o graničnoj crti između RH i BiH, a projektna dokumentacija na temelju geodetskih podloga ovjerenih od nadležne institucije. U postupku izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dodatno je zatražilo očitovanje nadležnih tijela RH, s obzirom na schengenski režim, radi desetak stambenih objekata ‘'iza'' planiranoga novoga graničnoga prijelaza.

Tražena očitovanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva unutarnjih poslova dostavljena su u Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja za potrebe postupka. Pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja provodi se postupak izdavanja građevinske dozvole - stoji u dopisu Službe za informiranje Ministarstva financija.

Slobodna Dalmacija


loading...