Izbori za EU parlament: Trenutno najvažniji događaj za Hrvate u BiH

izbori, Europski parlament u Briselu, Europska unija, Velika Britanija,Europska unija

Naime, svojom zadnjom rezolucijom o BiH Europski je parlament postao jedinom međunarodnom institucijom koja je konačno sagledala centralni problem u FBiH i u BiH - "hrvatsko pitanje" - i ukazala na učinkovite načine njegova rješavanja. EU parlament je time ujedno postao i jedinim saveznikom Hrvata u BiH na međunarodnoj sceni.

Petar Bilobrig l Poskok.info


Europska unija odavno se bavi Bosnom i Hercegovinom. U to spada priznanje zemlje kao "potencijalnog kandidata" za članstvo u EU (Tesaloniki 2003.) te Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju iz 2008. koji je ratificiran 2010., ali još nije stupio na snagu. Europska komisija (EK) i Europski parlament (EP) su dvije institucije EU koje su se uglavnom do sada kako-tako bavile BiH.

Europska komisija (EK)

Glavni dokument u kojem Komisija iznosi svoje viđenje i procjenu stanja BiH je godišnje izvješće o napretku BiH. Međutim, ako se pođe od priznate činjenica da je učinkovito političko ustrojstvo svake zemlje temelj za bilo koju vrstu napretka (gospodarskoga, socijalnoga...), onda valja reći kako se EK u niti jednom od dosadašnjih izvješća nije niti osvrnula na temeljni problem BiH. Najbolji je primjer za to izvješće EK za 2011. kada je, kako je opće poznato i priznato, u FBiH uspostavljena nelegalna i nelegitimna platformaška vlada. U poglavlju dotičnoga ivješća EK o vladavini prava u BiH o tom kršenju prava nema ni slova ni riječi. Ukratko, EK do danas nije ni dotakla temeljni problem ove zemlje: nerješeno nacionalno pitanje koje je kulminiralo u obespravljenju hrvatskoga naroda u FBiH.
Jedini, iako sitan i privremen uspjeh EK polučila je u 1.11.2013. nakon mukotrpnih pregovora koje je u Briselu predvodio europski povjerenik Stefan Füle s vođama glavnih bh. političkih stranaka koji su potpisali šest načela za rješenje problema Sejdić-Finci. Jedno od načela glasilo je da nitko nikome (više) neće nametati političke predstavnike. Međutim, bošnjački su političari svoje potpise i sporazum već po povratku u Sarajevo omalovažili, a potom i obezvrijedili. U parlamentu BiH čak su onemogućili raspravu o Rezoluciji EU parlamenta u kojoj se pozdravlja dotični dogovor iz Brisela. S druge strane, EK nije poduzela nikakve napore, a kamoli vršila pritisak na bošnjačke političare da se drže dogovorenih i potpisom prihvaćenih načela.

Europski parlament (EP)

Europski parlament u svojim redovitim godišnjim rezolucijama o BiH također se nije doticao stvarnoga političkoga problema. Osim u ovoj zadnjoj 2014. u kojoj je BiH konačno dobila savjet kako izići iz krize i krenuti prema EU. Rezolucija je naime izričito ukazala na pogubnost unitarističko-centralističkih težnji te nužnost federalizacije zemlje i legitimnog predstavljanja u strukturama vlasti. Osim toga, u rezoluciji se pozdravlja šest točaka sporazuma u Briselu od 1. listopada 2013. i ujedno žali što centralističke snage opstruiraju njegovu provedbu. Također se ističe značaj ustavne reforme kao ključnog dijela preobrazbe BiH u funkcionalnu državu, a od Federacije BiH traži da razmotri mogućnost spajanja nekih županija. Stoga nije ni čudo da su bh. mediji te dijelove rezolucije jednostavno prešutjeli, a bošnjačke stranke u parlamentu jedinstveno odbile raspravu o Rezoluciji.
Europski je parlament dakle za sada jedino tijelo EU koje je neizravno, ali jasno podržalo hrvatske legitimne zahtjeve u BiH i u njihovom ostvarenju prepoznalo pravi i jedini put za cijelu BiH.

Očito je i svima nama poznato da ovaj preokret u razmišljanju i zaključcima EP ne bi bio moguć bez aktivnoga lobiranja hrvatskih euro-parlamentaraca. Posebice onih iz HDZ, stranke koja je aktivni član najveće parlamentarne grupe u EP tj. Europske pučke stranke (EPP).

Zato je za Hrvate u BiH od ogromne važnosti da ono što je tek započeto ne padne u zaborav, da ovaj učinjeni zamah ne oslabi, nego da ga novoizabrani parlamentarci preuzmu, dorađuju i unapređuju. EU parlament naime iz dana u dan biva sve jačom i utjecajnijom institucijom u EU.
Iz toga proizlazi i nužnost da se registriramo i iziđemo na ibore za EP i glasujemo za one koji će nas najbolje predstavljati. Naravno da bi nam bilo veoma važno kad bismo hrvatsku kandidatkinju iz BiH, Željanu Zovko, uspjeli izabrati u tu grupu.
Hrvati u BiH za to nažalost imaju ograničene mogućnosti zbog premalog broja biračkih mjesta. Ali zato posebno Hrvati iz BiH koji živite u Republici Hrvatskoj, ali i inozemstvu iziđite na izbore i glasujte za one koji će nas i dalje najbolje predstavljati!