Hrvatska će u ime cijele EU morati registrirati sve osobe koje ulaze iz Srbije, Crne Gore i BiH

16.12.2016

U idealnoj situaciji takve mjere ne bi bili potrebne, ali prijetnja terorizma i organizirani kriminal primorali su Europsku uniju na izmjenu Zakonika o schengenskim granicama.

Štoviše, takve izmjene se spominju kao uvjet da se sustav slobode kretanja unutar schengenskog prostora, koji je jedno od najvidljivijih dostignuća EU integracija, uopće održi.'

Prema prijedlozima koje je predstavila Europska komisija i koje je podržalo Europsko vijeće, ubuduće će se registrirati svi putnici koji ulaze i izlaze na vanjskim granicama Europske unije. Dosad su se registrirali samo oni koji nisu državljani Europske unije, Švicarske, Islanda i Norveške, a odsad će se to odnositi i na njih. Zato i postoje posebne trake na graničnim prijelazima i posebne kabine u zračnim lukama za građane EU i one NON-EU. Nije teško predvidjeti da će to stvoriti dodatne gužve i usporiti prelazak tih granica, pogotovo u vrijeme godišnjih odmora.

Cijeli problem je nastao nakon što se proteklih godina otkrilo da su neki od terorista, koji su organizirali i proveli napade i u Europi i drugdje po svijetu, također bili državljani EU koji su uživali slobodu kretanja, bez da ih se registrira u sustav, pa je bilo teško pratiti kuda se kreću. Kao mjera za jačanje kontrola uvodi se sustav Etias, prema kojem se osobe koje nisu EU državljani sami moraju putem interneta unaprijed registrirati u sustav, najaviti dolazak u EU, platiti 5 eura za registraciju i onda mogu unutar 5 godina slobodno putovati u države Europske unije. Bitno je da službe u EU znaju tko ulazi i izlazi iz Unije.

Što to znači konkretno za građane Hrvatske? Prelazak granice s Hrvatskom iz smjera BiH, Srbije i Crne Gore trajat će nešto duže nego dosad, jer granični policajci neće samo pogledati vaše dokumente i sliku, nego vas i registrirati - za autobus od 60 putnika koji ide, primjerice, iz Sarajeva za Zagreb to svakako znači duže vrijeme provedeno na granici. Što se tiče prelaska granice sa Slovenijom i Mađarskom koje su obje dio schengenskog prostora, nastoji se pronaći rješenje prema kojem registraciju ne bi trebali raditi i slovenski i hrvatski granični policajci, nego će biti dovoljno da to odradi samo jedna strana.

Kako je hrvatska granica prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori vanjska granica EU, a ona prema Sloveniji i Mađarskoj vanjska granica Schengena, kada nove mjere stupe na snagu mogle bi usporiti prelazak granice. Zato su i Hrvatska i Slovenija na summitu EU u Bruxellesu tražile fleksibilniji pristup kako bi se ostavila mogućnost za rješenje koje ne bi dovelo do značajnijeg usporavanja prometa i protoka robe i ljudi.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je nakon summita izrazio zadovoljstvo što je u zaključcima Europskog vijeća prihvaćen prijedlog da se kod donošenja novih propisa u vezi s uvođenjem sustavnih kontrola uzme u obzir specifična situacija onih zemalja koje se spremaju za ulazak u schengenski prostor, poput Hrvatske.

- Europsko vijeće pozdravlja dogovor o revidiranom Zakoniku o schengenskim granicama kojim se uvode sustavne kontrole za sve putnike koji prelaze vanjske granice EU-a, uzimajući u obzir specifične situacije nekih zemalja članica - je rečenica koja sa summita šalje političku poruku da se u daljem procesu potraži rješenje kojemu teže i Hrvatska i Slovenija.

Ideja je da, ako se putnici registriraju na hrvatskoj strani granice, ne moraju biti registrirani i od Slovenije, već je dovoljno da se to učini samo jednom. Hrvatska svakako teži članstvu u Schengenu, čime bi problem nestao barem na granicama Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom, dok bi Hrvatska u ime cijele EU trebala registrirati sve osobe koje ulaze iz teritorija južnih susjeda.
Grabar Kitarović: "Treba se pripremiti za najgori mogući scenarij"

Najavu izmjena Zakonika o schengenskim granicama komentirala je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, rekavši da je to i očekivala jer je sve vodilo ka tome, od privremene suspenzije Schengena, pa do njegove restrikcije, piše Dnevnik.hr.

- Nadam se da to u konačnici neće dovesti do erozije jedne od temeljnih sloboda u EU, a to je sloboda kretanja ljudi. Moramo se pripremiti za to, pregledati scenarije. Uvijek se volim pripremiti za najgori mogući scenarij, dakle pripremiti se za ljeto da ne bi bilo gužvi, da nam turisti ne čekaju u kolonama na granici prema Hrvatskoj - rekla je Grabar-Kitarović.

Predsjednica smatra da će u početku vjerojatno biti malo problema, ali se nada brzoj prilagodbi:

- Ipak treba voditi računa da državljani EU podliježu nekim provjerama, da smo svi mi registrirani u policiji i da bi ipak ta fluktuacija trebala ići brže i zbog biometrijskih putovnica koje mogu odmah očitati sve moguće podatke o nositelju putovnice. Tako da vjerujem da će kontrole biti ipak strože prema državljanima onih država koje nisu članice Europske unije - rekla je Grabar-Kitarović.

Jutarnji list


loading...